Lekorni pozvao na uvođenje „djelimičnog policijskog časa“: Makron odbio ostavku ministra unutrašnjih poslova i otišao na turneju

Francuski premijer Sebastijen Lekorni zatražio je od regionalnih vlasti da u ponedjeljak uveče uvedu “djelimični policijski čas“ u pojedinim gradovima, dok se Francuska suočava s posljedicama dvodnevnih nemira tokom kojih su zapaljene zgrade opština, a stotine poslovnih objekata opljačkane.

U svom obraćanju Lekorni je izjavio da bi vanredno stanje moglo biti uvedeno „ako bude neophodno“, ali je istovremeno istakao da policijski čas predstavlja bolje rješenje za krizu izazvanu nasilnim protestima.

“Apsolutno sam odlučan da ponovo uspostavim red“, rekao je Lekorni.

“Vanredno stanje je i dalje veoma ozbiljna mjera, između ostalog i zbog načina na koji se sprovodi. Dakle, ako bude neophodno, naravno da bismo mogli da ga uvedemo. Međutim, u ovom trenutku čini se da su policijski čas i njegovo sprovođenje primjereniji situaciji sa kojom bismo mogli da se suočimo.“

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez ranije je priznao da je policija “izgubila kontrolu” nad protestima u nekoliko gradova, dok je pokret Žutih prsluka pozvao na novi talas protesta u subotu.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nuneza i zatražio od njega da promijeni način rada policije, nakon velikih nereda tokom protesta koji su uzdrmali zemlju, javila je danas televizija France 24.

„Ministar unutrašnjih poslova podnio je ostavku predsjedniku u nedjelju. S obzirom na to da je u ovom trenutku neophodno obezbijediti kontinuitet u rukovođenju snagama reda, predsjednik je odbio ostavku“, navodi se u saopštenju Jelisejske palate.

Makron je oštro kritikovao propuste koji su, prema njegovim riječima, doveli do nasilnih protesta.

On je zatražio od ministra Nuneza da „preduzme sve neophodne korake kako bi se osigurala transparentnost u vezi sa propustima u planiranju i obavještajnom radu koji su doveli do nasilja“ i da „uvede nove operativne metode za bezbjednosne snage“ radi rješavanja krize, dodaje se u saopštenju.

Studenti blokirali ulaz u Luvr

Studentski demonstranti blokirali su ulaz u muzej Luvr kako bi izrazili podršku protestima srednjoškolaca i osudili „policijsku represiju“, saznaje francuska novinska agencija AFP od uprave muzeja i predstavnika dva sindikata.

„Ponosni smo što možemo da objavimo da blokiramo najveći muzej na svijetu“, navodi se u letku istaknutom ispred Luvra, koji zbog blokade nije mogao da otvori vrata za posjetioce.

Makron počeo turneju po Persijskom zalivu uprkos krizi u zemlji

Francuski predsjednik započeo je trodnevnu turneju po zemljama Persijskog zaliva posjetom Kuvajtu, a planirane su i posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu i Kataru.

U obraćanju naciji u nedjelju, Makron je potvrdio da će nastaviti planirano putovanje uprkos krizi u zemlji.

„Preduzeo sam niz inicijativa na međunarodnom planu kako bismo obezbijedili snabdijevanje gorivom i gasom. Nastaviću s tim aktivnostima i posjetama zemljama Persijskog zaliva kako bih osigurao naše snabdijevanje“, izjavio je on.

Makrona je dočekao kuvajtski emir, šeik Mišal el Ahmad el Džaber el Sabah.

“Propusti bezbjednosnih službi”

Francuski ministar pravde Žerald Darmanen izjavio je da su neredi tokom vikenda u Francuskoj ukazali na propuste bezbjednosnih službi u načinu na koji se suočavaju s prijetnjama koje predstavljaju demonstranti krajnje ljevice.

Darmanen je rekao da su bezbjednosne službe veoma uspješne u suočavanju s prijetnjama terorista i organizovanih kriminalnih grupa, ali da su manje efikasne kada je riječ o demonstrantima ultraljevice.

“Očigledno je da ne uspijevamo efikasno da se obračunamo s ultraljevicom”, izjavio je Darmanen za televiziju France 2.

Prema policijskom izvještaju, u subotu, na vrhuncu nereda na ulicama Marseja, evidentirano je više od 30.000 ljudi koji su učestvovali u pljačkanju.

Među njima je bilo 8.000 „izgrednika“, navodi se u izvještaju, uz napomenu da je 99 osoba privedeno u neposrednoj vezi s neredima.

Na terenu je bilo raspoređeno više od 800 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih službi, a ispaljeno je oko 4.000 suzavaca.

Ukupno 118 pripadnika bezbjednosnih snaga zadobilo je povrede, a troje je prevezeno u bolnicu.

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez, koji se našao pod snažnim pritiskom zbog krize, preuzeo je odgovornost za bezbjednosne propuste koji su omogućili izgrednicima i pljačkašima da divljaju ulicama Pariza i drugih francuskih gradova tokom vikenda.

„Ponudio sam ostavku jer snosim punu odgovornost za ono što se dogodilo“, izjavio je Nunez za radio-stanicu France Inter, priznajući da je došlo do „propusta u predviđanju“ i pripremi za izazove s kojima su se suočavale bezbjednosne snage.

Ministar je rekao da je tokom noći širom Francuske uhapšeno još 350 ljudi i ponovo optužio grupe “ultraljevice“ za podsticanje nasilja.

Politički lideri međusobno su razmjenjivali optužbe zbog nasilja tokom vikenda, uoči predsjedničkih izbora planiranih za proljeće naredne godine.

Liderka krajnje desnice i kandidatkinja koja se uoči izbora smatra jednom od glavnih favoritkinja, Marin le Pen, kritikovala je centrističku vladu Emanuela Makrona, nazvavši je „iscrpljenom, dezorijentisanom i, po svemu sudeći, nesposobnom da uradi bilo šta osim da komentariše sopstvenu nemoć“. To je izjavila u video-snimku objavljenom na društvenim mrežama.

Melanšon: Premijer da se ne “igra vatrom”

Kandidat krajnje ljevice Žan-Lik Melanšon optužio je premijera Sebastijena Lekornija da se „igra vatrom“, tvrdeći da je „oslanjajući se na pogoršanje situacije uspio samo da ujedini sve mlade ljude i sindikate radnika“.

Lekorni i drugi predstavnici vlade optužili su Melanšonovu stranku Nepokorena Francuska (LFI) za podsticanje nemira. Nekoliko analitičara ocijenilo je da bi ova situacija mogla da ide naruku Le Pen i njenoj krajnje desnoj političkoj opciji.

Melanšon je, reagujući na izjave premijera, pozvao ga da pruži dokaze za svoju tvrdnju da jedna grupa „ultraljevice“ planira da gurne zemlju u haos uoči predsjedničkih izbora.

“Kao kandidat, smatram da je ovo iznenađujuće, jer nijesam čuo da je iko pomenuo tako nešto — ni privatno ni javno, niti u bilo kakvim pozivima na organizovanje demonstracija, bilo gdje.“

Melanšon je na društvenoj mreži X dodao:

„Ako premijer nije ni lažov ni neko ko pokušava da podstakne nerede, mora da imenuje umiješane osobe i pruži dokaze za svoje optužbe. U suprotnom, trebalo bi da se izvini, zaćuti i prestane da raspiruje nerede — što on, šef pariske policije i ministar unutrašnjih poslova trenutno čine. (Ministar unutrašnjih poslova je bar imao toliko pristojnosti da ponudi ostavku.)“

“Ono što se dogodilo u subotu nešto je novo“

Vensan Žanbran, francuski ministar zadužen za urbani razvoj, opisao je nasilje koje se dogodilo u subotu kao „oblik pobune“, osuđujući kriminal koji je, kako je naveo, „podstaknut trgovinom drogom“.

“Moramo imati dovoljno skromnosti da priznamo da je ono što se dogodilo u subotu nešto novo“, izjavio je ministar, ukazujući na kombinaciju protestnih marševa koji prerastaju u nasilje, pljački i urbanog nasilja nalik gerilskim akcijama.

Na pitanje da li je „marginalna grupa prestupnika iz predgrađa“ „opustošila dio Francuske“, ministar je odgovorio da u pojedinim radničkim naseljima postoji manji dio stanovništva sklon kriminalu, koji je, kako je rekao, naročito podstaknut djelovanjem trgovaca drogom.

Vlasti procjenjuju da je u subotnjim marševima, koji su uglavnom bili mirni, učestvovalo oko 550.000 ljudi, dok organizatori navode da je broj učesnika dostigao 800.000.

Demonstranti su se odazvali pozivima sindikata, studentskih organizacija i aktivista koji žele da ožive pokret Žutih prsluka, nastao 2018. godine kao odgovor na društvenu nepravdu.

Masovni protesti u Francuskoj često su praćeni nasiljem manjih grupa na marginama uglavnom mirnih marševa, što dovodi do sukoba s policijom.

Broj uhapšenih tokom subote približio se brojci od gotovo 2.000 ljudi, koliko ih je širom zemlje privedeno tokom jednog dana protesta Žutih prsluka u decembru 2018.