Virus Zapadnog Nila širi se Hrvatskom: Dvoje pacijenata na respiratoru

U Hrvatskoj je do sada registrovano sedam infekcija virusom Zapadnog Nila. Četiri zaražene osobe nijesu imale nikakve simptome, dok su se kod tri razvili simptomi bolesti.

Iako su se do sada zaražene osobe pominjale uglavnom u Zagrebu, sada su slučajevi registrovani i u Zagrebačkoj županiji, kao i u drugim djelovima centralne i istočne Hrvatske. Virus je, osim kod ljudi, potvrđen i kod uginulih vrana na pet lokacija u Zagrebu, nakon čega je Grad pojačao mjere suzbijanja komaraca.

Najteže oboljeli i dalje se nalaze na Zavodu za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

„U jedinici intenzivnog liječenja imamo dva pacijenta. Oboje su starije životne dobi i na mehaničkoj su ventilaciji. Jedan je nešto bolje, dok je stanje drugog i dalje ozbiljno“, rekao je za „Jutarnji list“ prof. dr Marko Kutleša, šef Zavoda.

Četiri infekcije otkrivene su kod osoba koje nijesu imale nikakve zdravstvene tegobe. Takvi slučajevi mogu se otkriti laboratorijskim analizama i serološkim testiranjem, kaže dr Dijana Mayer, iako se ljudi nijesu obraćali ljekaru zbog simptoma koji bi upućivali na groznicu Zapadnog Nila.

To, zapravo, nije neuobičajeno. Većina zaraženih nikada i ne sazna da je bila u kontaktu s virusom. Procjenjuje se da između 70 i 80 odsto infekcija prolazi bez simptoma.

Kod ostalih se mogu javiti povišena temperatura, glavobolja, umor, opšta slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina, povraćanje ili osip na vratu, tijelu i ekstremitetima.

„Simptomi su slični gripu i drugim virusnim infekcijama, pa ih je bez dodatne dijagnostike teško razlikovati. Ako su tegobe blage, treba pratiti stanje. Međutim, ako ne prolaze nakon nekoliko dana ili se pogoršavaju, treba se javiti ljekaru“, kaže Dijana Mayer, specijalistkinja epidemiologije Hrvatskog zavoda za javno zdravlje.

Posebnu pažnju, kako navodi epidemiološkinja, treba obratiti na simptome koji mogu ukazivati na zahvatanje centralnog nervnog sistema. To su jaka glavobolja, ukočen vrat ili šija, visoka temperatura, zbunjenost, promjene stanja svijesti, izražena pospanost, tremor, konvulzije, slabost ruku ili nogu i otežano hodanje.

U najtežim slučajevima mogu se razviti meningitis, meningoencefalitis ili encefalitis, kao i akutna mlitava paraliza. Takvi pacijenti zahtijevaju hitnu ljekarsku procjenu i bolničko liječenje.

Teški neurološki oblici bolesti javljaju se kod manje od jedan odsto zaraženih. Najugroženije su osobe starije životne dobi, hronični bolesnici i osobe oslabljenog imuniteta.

Da virus trenutno cirkuliše Zagrebom potvrđuju nalazi Hrvatskog veterinarskog instituta. Virus je pronađen kod ukupno pet uginulih vrana.

Pronalaženje virusa kod ptica upozorava da je ciklus prenosa između ptica i komaraca aktivan u više djelova grada. To, međutim, ne znači da je svaki komarac zaražen niti da građani treba da strahuju od ptica.

Od uboda komaraca najbolje se zaštititi kombinacijom nekoliko jednostavnih mjera. Preporučuje se upotreba repelenata prema uputstvima proizvođača, posebno tokom boravka na otvorenom u predvečernjim i noćnim satima, kada su komarci roda Culex najaktivniji.

Pomažu i lagana odjeća dugih rukava i nogavica, kao i zaštitne mreže na prozorima i vratima.

„Nema razloga za paniku. Virus Zapadnog Nila već godinama nije egzotična bolest u Hrvatskoj i povremeno se pojavljuje tokom ljeta i rane jeseni. Većina zaraženih neće imati simptome, ali starije osobe i ljudi oslabljenog imuniteta moraju biti oprezniji. Najvažnije je smanjiti broj komaraca i zaštititi se od njihovih uboda“, zaključuje dr Mayer.