Evropa pomjera granicu za penziju

Starosna granica za odlazak u penziju u većem dijelu Evrope biće značajno povećana tokom narednih decenija, a u pojedinim državama budući radnici moraće da rade do 70, pa čak i 74. godine.

Prema analizi Euronewsa, zasnovanoj na podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) za 32 evropske zemlje, oko dvije trećine država povećaće starosnu granicu za muškarce, dok će se ona za žene pomjeriti naviše u tri četvrtine posmatranih zemalja.

Na nivou Evropske unije prosječna redovna starosna granica za muškarce trebalo bi da poraste sa sadašnjih 64,7 na 66,9 godina. Za žene se očekuje još veći rast – sa 64 na 66,6 godina.

Projekcije se odnose na ljude koji su sa 22 godine ušli na tržište rada tokom 2024. i koji bi, pod pretpostavkom neprekidnog radnog staža, u penziju odlazili krajem 2060-ih.

„Povećavanje starosne granice i dalje je uobičajena strategija za unapređenje finansijske održivosti penzionih sistema bez smanjivanja iznosa penzija“, navedeno je u izvještaju OECD-a „Pensions at a Glance 2025“.

Alternative su, kako se dodaje, povećavanje doprinosa koje plaćaju zaposleni i poslodavci ili smanjivanje budućih penzija.

Danska ide do 74. godine

Muškarci trenutno najkasnije odlaze u penziju u Danskoj, Norveškoj, Islandu i Holandiji – sa navršenih 67 godina. Na drugoj strani je Turska, u kojoj je aktuelna starosna granica za muškarce svega 52 godine.

Među pet najvećih evropskih ekonomija, najvišu granicu trenutno ima Njemačka, 66,2 godine, dok je najniža u Francuskoj – 64,3 godine.

Najveća promjena očekuje se u Danskoj, gdje bi starosna granica za muškarce krajem 2060-ih mogla dostići čak 74 godine. U Estoniji će, prema sadašnjim projekcijama, iznositi 71 godinu, dok će muškarci u Italiji, Holandiji, Švedskoj i na Kipru raditi do 70. godine.

Najniža starosna granica za muškarce trebalo bi da ostane u Sloveniji i Luksemburgu – 62 godine.

Od najvećih evropskih ekonomija, muškarci će najduže raditi u Italiji, do 70. godine, zatim u Velikoj Britaniji do 68. i Njemačkoj do 67. godine. U Francuskoj i Španiji buduća granica projektovana je na 65 godina.

Najveći skok u Turskoj

Najdrastičnije povećanje za muškarce očekuje se u Turskoj – čak 13 godina, sa sadašnje 52 na 65 godina.

U Danskoj će granica biti povećana za sedam godina, dok se rast od najmanje pet godina očekuje u Estoniji, Italiji, Slovačkoj i na Kipru.

Švedska će granicu povećati za četiri godine, na 70, a Grčka takođe za četiri, na 66 godina. U Holandiji će ona porasti za tri godine, na 70, a u Finskoj na 68 godina.

Povećanje od najmanje dvije godine očekuje se i u Portugalu i Velikoj Britaniji, gdje će se u penziju odlaziti sa 68 godina, kao i u Češkoj, Rumuniji i Belgiji, gdje će granica dostići 67 godina.

U Njemačkoj i Francuskoj povećanje će biti manje od godinu, dok se u nekoliko država postojeća starosna granica neće mijenjati.

Žene će u prosjeku raditi 2,6 godina duže

Danska, Holandija, Island i Norveška trenutno imaju najvišu starosnu granicu za žene – 67 godina. Prosjek Evropske unije iznosi 64 godine.

Najniža granica je u Turskoj, gdje žene trenutno mogu u penziju sa 49 godina, dok je sljedeća Poljska sa 60 godina.

Žene koje su počele da rade 2024. odlaziće u penziju sa prosječno 66,6 godina, odnosno 2,6 godina kasnije u odnosu na žene koje su se penzionisale tokom 2024.

I za žene će najvišu buduću granicu imati Danska – 74 godine. Slijede Estonija sa 71 i Italija sa 70 godina, dok će se sa 70 godina penzionisati i žene u Holandiji, Švedskoj i na Kipru.

Poljska će i krajem 2060-ih imati najnižu granicu za žene među članicama EU – 60 godina.

Među najvećim evropskim ekonomijama najkasnije će se penzionisati Italijanke, sa 70 godina. U Velikoj Britaniji granica će iznositi 68, u Njemačkoj 67, a u Francuskoj i Španiji 65 godina.

Najveći rast ponovo se očekuje u Turskoj – za 14 godina, sa 49 na 63. U Danskoj će granica biti povećana za sedam, u Estoniji za 6,3, Italiji za 6,2 i Slovačkoj za 5,8 godina.

Sve manje radnika finansiraće sve više penzionera

Glavni razlog za pomjeranje starosne granice jeste ubrzano starenje stanovništva i pogoršavanje odnosa između broja zaposlenih i penzionera.

OECD upozorava da će se broj stanovnika starijih od 65 godina na svakih 100 ljudi starosti od 20 do 64 godine povećati sa 33 u 2025. na čak 52 u 2050. godini. Poređenja radi, 2000. godine taj odnos iznosio je 22 starije osobe na 100 ljudi radnog uzrasta.

U nekim državama starosna granica automatski se usklađuje sa očekivanim životnim vijekom. Danska, međutim, razmatra ublažavanje sadašnjeg pravila prema kojem se produženje životnog vijeka direktno prenosi na duži radni vijek.

Ukoliko ga promijeni, upozorava OECD, buduća starosna granica u toj zemlji mogla bi ipak biti niža od projektovane 74 godine.