Bogdanović: Da li nam se turizam svodi na hamburgere i palačinke? Zamijenimo zimu za ljeto i vratimo autentične fešte
Budva kao metropola turizma mora hitno promijeniti strategiju razvoja stručnog kadra i gastronomske ponude. Umjesto brze hrane, gostima moramo ponuditi tradiciju i vrhunsku uslugu školovanih ugostitelja, poručuje poznati domaći ugostitelj i stručnjak iz ove oblasti, sekretar Udruženja kuhinja Crne Gore Bogdan Krsmanović.
Turizam predstavlja ključni stub crnogorske ekonomije, generišući više od polovine nacionalnog dohotka. Ipak, kako bi se održao status i opravdala titula Budve kao metropole turizma, neophodno je hitno i ozbiljno povesti računa o sistemskoj pripremi, edukaciji kadra i načinu na koji se prezentuje domaća kuhinja. Jer, kako poručuje sagovornik, niko drugi ne može našu tradiciju približiti gostima bolje od nas samih.
Reforma obrazovanja: Zamijeniti zimu za ljeto
U Crnoj Gori trenutno postoji 16 obrazovnih ustanova koje školuju kadar za potrebe ugostiteljstva – gastronome, kuvare, poslastičare i konobare. Iako se primjećuje uzlazni trend u interesovanju i kvalitetu, nivo edukacije još uvijek nije dostigao svoj puni potencijal. Sagovornik ukazuje na sistemski problem u pogledu praktične nastave.
"Imamo jedan ozbiljan problem u obrazovnom sistemu koji moramo riješiti. Mi bismo, jednostavno, trebali da ovu zimu zamijenimo za ljeto. Našu djecu moramo slati na praktičnu nastavu preko ljeta kada je sezona u punom jeku, dok bi zimi u školama fokus trebao biti isključivo na teorijskoj edukaciji. To bi donijelo nemjerljivo bolje rezultate od modela koji sada primjenjujemo", predlaže Bogdanović.
Gdje su nestali Brodetto i Pašticada fest?
Struka upućuje i otvoren apel lokalnim turističkim organizacijama s ciljem oživljavanja gastronomske scene kroz redovne manifestacije. Predlaže se dinamika od minimalno dva festivala mjesečno, što bi poslužilo kao idealna platforma za promociju domaćeg kadra, njihovih vještina, ali i autohtone gastro ponude.
Ugostitelji sa žaljenjem podsjećaju na uspješne manifestacije koje su neobjašnjivo ugašene, uprkos tome što su privlačile veliki broj posjetilaca i označavale zvanični početak turističke sezone.
"Prije pet ili šest godina imali smo fantastičan početak sezone sa 'Brodetto festom' u Pržnu (Miločer) i 'Pašticada festom' u Petrovcu. Toga više nema i ne znam koji su razlozi zašto je to stalo. Mi iz struke smo se uvijek rado uključivali. Krajnje je vrijeme da se zamislimo i da već u septembru, čim prođe glavna sezona, napravimo detaljan plan i program za narednu godinu. Da li će to biti fešta od školjki, ruštula, makarula ili zaboravljenih jela – moramo imati plan", navodi on.
Tradicija ispred brze hrane: Ne možemo turiste čekati sa hamburgerima
Upozorava se i na sve prisutniji trend komercijalizacije i gubitka gastro-identiteta na primorju. Tradicionalna jela, koja predstavljaju temelj ponude, moraju dobiti prioritet u odnosu na globalne trendove brze hrane.
"Ne možemo goste dočekivati sa palačinkama i hamburgerima. Moramo da vodimo računa o našim tradicionalnim jelima, jer nam je upravo ta tradicija dala izuzetno jaku osnovu. Naravno, uporedo moramo pratiti i savremene trendove u gastronomiji – od načina serviranja, obimnosti porcija, pa sve do spektra boja i komponenti na tanjiru koji uvijek mora biti izazovan za gosta.", kazao je Bogdanović.
Profil vrhunskog gastronoma: Struka, putovanja i jezici
Kao ključni faktor uspjeha i održivosti turizma ističe se isključivo visoko profesionalan, stručan i školovan kadar, za koji je neophodna kontinuirana sistemska podrška.
Da bi crnogorski ugostitelj odgovorio izazovima modernog tržišta, on mora posjedovati specifičan set vještina i znanja koji nadilazi bazični rad u kuhinji ili restoranu. Profil savremenog i kvalitetnog gastronoma danas podrazumijeva visoko obrazovanje i obavezno poznavanje najmanje jednog do dva strana jezika. Profesionalni napredak u ovoj oblasti više nije moguć u izolaciji – on zahtijeva konstantan rad na sebi, putovanja i aktivno praćenje svjetskih kulinarskih trendova. Ipak, individualni trud pojedinca ne može biti u potpunosti održiv bez sistemskog oslonca, zbog čega je neizostavan preduslov i kontinuirana podrška nadležnih institucija, kao i turističkih organizacija koje moraju stati iza cijelog ugostiteljskog sektora.
"Na samom kraju, moramo biti svjesni da uspjeha nema bez zajedničkog djelovanja. Samo kroz sinergiju obrazovnog sistema, turističkih organizacija i nas samih koji radimo u ugostiteljstvu, Crna Gora može poslati snažnu, pozitivnu impresiju i pokazati svijetu da umije istinski da vrednuje i prezentuje ono najljepše što ima – svoju autentičnu kuhinju i svoje ljude", zaključio je Bogdanović.