13-01-2024

(VIDEO/FOTO) Morska zaštićena područja: Park prirode „Katič“

Odlukama Vlade Crne Gore, a skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, u Crnoj Gori su tokom 2021. godine proglašena tri zaštićena područja u moru: Park prirode „Platamuni“, Park prirode „Katič“ i Park prirode „Stari Ulcinj“. Ova tri parka prirode predstavljaju integrisana obalna i morska zaštićena područja i pripadaju IV kategoriji zaštićenih područja. U ovu kategoriju ubrajaju se područja u kojima su zaštićene divlje vrste biljaka i životinja i njihova staništa, a kojima se upravlja zbog njihove zaštite.


Foto: Morsko dobro

Centralni dio crnogorskog primorja, zaštićen je kao drugo integrisano obalno i morsko zaštićeno područje - Park prirode „Katič“. Po veličini, ovo najveće morsko zaštićeno područje, zahvata obalni i morski prostor od rta Skočiđevojka do uvale Maljevik.

Park prirode Katič obuhvata i prirodne plaže Perazića do, Petrovačku plažu, Lučice, Buljaricu, Pećin, Čanj i Maljevik, kao i dva ostrva - Katič i Svetu Neđelju koja se nalaze na oko 800 m udaljenosti od Petrovačke plaže.


Foto: Morsko dobro

Područje Katič je stavljeno pod zaštitu zbog vrijednosti biodiverziteta, a posebno onih vrsta i staništa koja su značajna za zaštitu, kao što su naselja morske trave (Posidonia oceanica). Dodatno, u ovom parku prirode se izdvajaju zajednice korala kod ostrva Veliki Katič i u uvali Maljevik, kao i pećine, naročito u uvali Pećin.


Foto: Morsko dobro

Plaža Pećin jedna je od najljepših plaža crnogorskog primorja. Nalazi se u istoimenoj uvali, istočno od plaže Čanj. Ova plaža, dužine oko 300 metara, pristupačna je samo sa mora. Zbog čarobnog ambijenta, prekrasnog pijeska i kristalno čistog mora bila je omiljena plaža crnogorske kraljice Milene zbog čega je među lokalnim stanovništvom poznata i kao Kraljičina plaža.


Foto: Morsko dobro

Osim naselja murave koja dominantna vrsta na ovom području, konstatovano je i rijetko naselje morske trave Cymodocea nodosa koje u uvali Čanj zauzima značajnu površinu. Ova vrsta poznata je još i pod nazivom mala Neptunova trava.

Na području otvorenog mora Parka prirode Katič ustanovljeno je prisustvo ukupno 92 vrste organizama, a svakako jedna od najzanimljivijih, ali i najugroženijih vrsta je – riba kernja koja se nalazi i na logotipu Parka prirode “Katič”. U Crnoj Gori zakonom je zabranjen lov kernji koje su kraće od 45 cm.

Ova zabrana predstavlja jedan od mehanizama kojim se omogućava
obnova njene populacije. Pojedine vrste kernje mogu da narastu do 2.5 m dužine i da dožive 50 godina starosti. Ovi mediteranski džinovi, kako ih još zovu, su veoma radoznali i dopuštaju čovjeku da osjeti kako je to biti oči u oči, ruku pod peraje sa njom. Zanimljivo je i da su kernje hemafroditi. Kada dostignu polnu zrelost gotovo su sve ženke, a potom mijenjaju pol po potrebi.


Foto: Morsko dobro

Poseban pečat Parka prirode Katič predstavlja kulturno naslijeđe (crkva sv. Neđelje, Kastel, Lazaret, lokalitet Mirište) koje sa okolnim morem, podmorjem i kopnom čini neraskidiv spoj. Prepoznatljivu odliku pejzaža Parka prirode “Katič” čini i crkva Sv. Neđelja, na istoimenom ostrvu, rustičnog izgleda, manjih dimenzija i jednostavne arhitektonske konstrukcije, a o čijem nastanku postoji više legendi. Prema jednom predanju, crkvu je na ostrvu podigao moreplovac grčkog porijekla koji se nasukao na treće, podvodno ostrvo. Danas se to treće, podvodno ostrvo zove Donkova seka.


Foto: Morsko dobro

Tragovi života prisutni su uz obalu od praistorije do danas. Primjere toga vidimo na tumulima bronzanog i gvozdenog doba u neposrednom zaleđu, lokalitetu Mirište i impozantnim zidinama Kastela i Lazareta.

Lokalitet Mirište je rimski kompleks koji je, uz brojne transformacije, korišćen za život od kraja I do početka VII vijeka. Sama vila, nukleus lokaliteta, smještena je usred maslinjaka, na blagoj padini ispod Medin krša. Formirana je od niza prostorija, od kojih su mnoge posjedovale mozaički pod, a neki od objekta bili su premazani hidromalterom, te se može zaključiti da su korišćeni za čuvanje/korišćenje vode.

Kastelo i Lazaret od srednjeg vijeka igrali su značajnu ulogu u pomorskom životu lokalnog stanovništva. Kastelo je još u XV vijeku pripadao paštrovskim porodicama, a kasnije je postao mletačka odbrambena kula, koju su Austrijanci srušili polovinom XIX vijeka, preselivši vojno središte mjesta u obližnji Lazaret, nekadašnju sanitarnu zgradu – karantin, danas preuređenu u ugostiteljski objekat. Više od pola vijeka na Kastelu i Lazaretu nalaze se spomenici posvećeni Paštrovićima stradalim u balkanskim ratovima, Prvom i Drugom svjetskom ratu. Objekti Kastela i Lazareta, nakon dužeg vremena provedenog u ruševnom stanju obnovljeni su 70-ih godina XX vijeka.


Foto: Morsko dobro

Kulturnu baštinu podmorja Parka prirode Katič odlikuje prisustvo većeg broja olupina trgovačkih brodova iz helenističkog i antičkog perioda, galiona iz poznog Srednjeg vijeka, te onih koji su u prethodnom vijeku korišćeni mahom u borbene svrhe. Jedina poznata brodska olupina ovog područja u arheološkom smislu savremenog je karaktera. U pitanju je krstarica Zenta, sagrađena u Puli i porinuta 18. 08. 1897. godine, kao prva od tri jedinice istoimene klase.

Zaštita morskih područja po zonama, važne napomene:

U sva tri morska zaštićena područja, izdvajaju se dvije zone zaštite: II zona sa aktivnim režimom zaštite i III zona sa režimom održivog korišćenja.

U skladu sa režimima zaštite, postoje ograničenja kada je reč o vršenju određenih radnji. Tako su u II zoni zaštite zabranjene aktivnosti kao što su: ribolov, izuzev ribolova plutajućim parangalima i udičarskim alatima koji nemaju dodir sa morskim dnom i ne oštećuju vrste i staništa na morskom dnu, zatim sidrenje plovila, kretanje plovila na motorni pogon brzinom većom od 10 čvorova, postavljanje i izgradnja objekata.

U III zoni zaštite sa režimom održivog korišćenja takođe je zabranjeno postavljanje i izgradnja objekata kao i hvatanje i ubijanje životinjskih vrsta. U kopnenom dijelu zaštićenih područja, formirana je Zona zaštite III sa režimom održivog korišćenja na koju se nadovezuje zaštitni pojas u cilju sprječavanja spoljnih faktora koji mogu uticati negativno na zaštićeno područje kao što su: otpadne vode, čvrsti otpad,
nelegalna gradnja, požari i sl.



U saradnji sa JP Morsko dobro Crne Gore