Da li je vještačka inteligencija glavni neprijatelj čovjeka

Vještačka inteligencija polako ulazi u svakodnevni život, a prognoze su da će ga u budućnosti potpuno izmijeniti – od saobraćaja, preko komunikacije, sve do životnih navika. U svemu tome postavlja se i pitanje etičnosti vještačke inteligencije.

Stručnjak za tu temu, Aleksandar Linc, kaže da je vještačka inteligencija ušla u sve pore naših života.

Kao primjer navodi gledanje televizije preko operatera, koji odmah daju predlog šta bi vama bilo interesantno – to radi upravo vještačka inteligencija.

„Kada koristite društvene mreže, ona ponovo čita vaš fid koji se tu dešava, ponovo je potpomognut vještačkom inteligencijom. Čak i kada odete u banku da dobijete kredit postoje neki modeli koji to rade umjesto bankara. Pošto više nije moguće da to sve čovjek sam radi, mora da postoji dosta algoritama. Primjenjuje se i u automobilskoj industriji, da se auto lakše parkira itd”, objašnjava Linc.

Smatra da trenutno živimo u nečemu što je „humanizam i renesansa 2.0”.

„Ljudi ne mogu da shvate kolika će promjena biti za deset godina. Postavlja se pitanje da li za deset godina možemo da pričamo o iskorjenjivanju svih bolesti, da li je moguće da napravimo mnogo jednakije društvo. Ista je stvar da li ćemo da živimo i radimo iz Amerike, Gane ili iz regiona”, naglašava Linc.

Odgovarajući na pitanje gdje treba postaviti granicu sa razvojem vještačke inteligencije kako ona ne bi naškodila čovjeku, Linc smatra da je važno shvatiti da tehnologija kao takva nije niti dobra niti loša.

„Ona postoji i koristi se. Onaj ko koristi tu tehnologiju, to smo mi ljudi. Bukvalno samo od nas samih zavisi da li želimo da napravimo distropiju ili utopiju. Iskreno vjerujem u ljudski rod i da ćemo doći do utopije, da ćemo iskoristiti tehnologiju koja će nam pomoći, a ne koja će zamijeniti nas i naš proces donošenja odluka i da ćemo koristiti tehnologiju da možemo da se uzdignemo kao ljudska bića”, napominje Aleksandar Linc.