Da li su ograničenja brzine na crnogorskim putevima realna: Šta kažu vozači, a šta struka?
Strože kazne i sve intenzivnija kontrola saobraćaja mijenjaju način na koji vozači moraju da se ponašaju na crnogorskim putevima. Dok se nadzor pojačava, među učesnicima u saobraćaju i stručnjacima otvara se pitanje da li su postojeća ograničenja brzine adekvatna ili na pojedinim dionicama ima prostora za njihovo povećanje.
Podijeljena mišljenja vozača na terenu pokazuju da mnogi smatraju kako su pojedine restrikcije pre stroge, dok drugi pozivaju na oprez i stručnu procjenu. Jedan od anketiranih vozača ističe da bi na određenim mjestima brzina mogla biti veća.
"Dvije kazne sam platio usput, gde je bilo 50, a bezbjedno je bilo da se vozi malo brže. Apsolutno ima mjesta gdje bi to trebalo napraviti", navodi jedan od vozača.
Sa druge strane, dio građana smatra da su trenutna pravila korektna, ali naglašava da konačnu riječ moraju dati nadležne službe.
"Mislim da je sasvim korektno svuda. Na nekim dionicama bi možda trebalo promijeniti ograničenje, na nekim ne. Znači, to treba neko stručno lice ko se baš bavi tom problematikom, da izađe na teren i vidi stanje na putu", ističe drugi sagovornik.
Igor Radojević, vještak saobraćajno-mašinske struke, objašnjava da se ograničenje brzine ne određuje na osnovu subjektivnog osjećaja bezbjednosti pojedinca, već na osnovu detaljnih parametara i koncepcije takozvanog "opraštajućeg puta".
"Ne bih isključio da se može povećati brzina na nekim dionicama ili smanjiti. Faktor koji se uzima u obzir, osim stanja puta, preglednosti, zakrivljenosti kolovoza i nagiba, jeste i broj nezgoda koje se ponavljaju na toj dionici- takozvane crne tačke. Sve zavisi od radijusa krivine, jer 'opraštajući put' znači da put mora biti takav da greške vozača smanji na minimum, odnosno da posljedica bude manja i kada do greške dođe", naglašava Radojević.
Pored samih ograničenja, iskustva sa terena ukazuju da ključni problem često leži u nepoštovanju postojećih saobraćajnih propisa i neodgovornom ponašanju za volanom.
"Treba se primjenjivati zakon. Stalno sam na putevima i niko se ne pridržava ograničenja- što je najgore, prisutno je preticanje na punoj liniji i slično. Tako da, sve u svemu, korekcije da, ali vrlo male", upozorava jedan od starijih vozača.
Zbog toga su radari i savremeni sistemi nadzora sve prisutniji na putevima širom Crne Gore, budući da je neprilagođena brzina prepoznata kao primarni uzrok najtežih saobraćajnih nesreća.
"Radari su u fokusu jer je brzina prepoznata kao jedan od glavnih uzroka saobraćajnih nezgoda, a ljudsko ponašanje i brzina najviše doprinose težini posljedica", dodaje Radojević.
Kada je riječ o konkretnim lokacijama, i građani i struka saglasni su da postoji prostor za reviziju ograničenja na pojedinim dionicama, poput bulevara prema Danilovgradu i puta Podgorica–Cetinje. Vozači posebno izdvajaju pregledne dijelove puta i dionice sa trećom trakom kao mjesta gdje bi brzina mogla biti korigovana, pod uslovom da stručne analize potvrditi da to neće ugroziti opštu bezbjednost.