Došenović o tome kako prepoznati prve simptome u razvoju djeteta i pomoći mu na vrijeme
Defektološkinja Jelena Došenović ističe je za program Radio Budve da u Crnu Goru dolazi kako bi roditeljima približila stručnu podršku i savjete, sa primarnim ciljem osvješćivanja struke i širenja rane intervencije u sistemu primarne zdravstvene zaštite.
Govoru prethodi razvoj viših funkcija
Iako roditelji najčešće potraže pomoć kada primijete kašnjenje u govoru, Došenović naglašava da je uloga logopeda samo jedan dio šire slike, jer samom govoru prethodi razvoj mnogih drugih složenih psihomotornih funkcija.
„Svakako, to je razvoj viših funkcija prije samog razvoja govora. Tu spada razvoj motorike, pažnje, pamćenja, prostorne orijentacije, konstruktivne praksije, kao i senzorne integracije i primitivnih refleksa — dakle, još mnogo toga što prethodi razvoju govora”, objašnjava Došenović za Radio Budvu.
Ljetnje aktivnosti u vodi i pijesku kao stimulacija
Za ljetnje mjesece, stručnjakinja preporučuje jednostavne i prirodne aktivnosti koje efikasno stimulišu dječiji nervni sistem i podstiču pravilan razvoj.
Prema njenim riječima, posebno su korisne aktivnosti u vodi jer podstiču motorički razvoj i utiču na relaksaciju psihomotornog sistema, ali i boravak u pijesku koji pruža priliku za konstruktivne igre i vježbanje fine motorike. Kroz svoj profil Neurointegracija, Došenović roditeljima nudi i konkretne alate kojima sami mogu pomoći djetetu u kućnom okruženju.
Iskrenost roditelja i prevazilaženje stigme
Jedan od ključnih koraka ka pravovremenom napretku jeste spremnost roditelja da prepoznaju prve signale i potraže pomoć bez ustručavanja i straha od osude okoline.
„Najvažnije jeste da roditelji prepoznaju razvojno odstupanje ili simptom i da se obrate stručnom licu — najprije pedijatru, a potom defektologu. Naglasak je uvijek na ranoj intervenciji. Roditelji moraju biti iskreni kada je u pitanju razvoj djeteta i osloboditi se stigme o tome šta će neko drugi reći. Prvo što treba da prate jeste kontakt sa djetetom — da li izostaje taj inicijalni kontakt i da li dijete reaguje u pravcu igračke”, poručuje ona.
Socijalni kontakt i jačanje primarne zaštite
Dok se odstupanja u motoričkom razvoju lakše uočavaju pa roditelji brzo reaguju i odlaze kod fizijatra, veći izazov predstavljaju odstupanja u socijalnoj interakciji i vizuelnoj pažnji.
„Zapravo, veliki problem jeste taj socijalni kontakt koji izostane i vizuelno praćenje predmeta. Rana intervencija ima najveći značaj u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno u razvojnim savjetovalištima, kojih nažalost manjka u Crnoj Gori. Moj cilj jeste da se ta mreža proširi, da se roditelji edukuju i da se nakon pedijatra odmah uključe u razvojno savjetovalište i rad sa defektologom”, zaključuje Došenović, dodajući da su rana intervencija i uspostavljanje bazičnih senzomotornih osnova temelj uspješnog dječijeg razvoja.