Jaz između ponude i tradicije: U Budvi preko 70 objekata brze hrane, autentični domaći ukusi sve rjeđi

Iako crnogorska kuhinja ima bogatu tradiciju, kvalitetne domaće namirnice i prepoznatljive ukuse, između onoga što lokalna gastronomija nudi i onoga što se plasira turistima postoji velika razlika. Prema dostupnim podacima, na području Budve tokom ove sezone posluje čak 73 objekta brze hrane, dok autentična jela ovog podneblja sve više izostaju iz ugostiteljske ponude.

Kako navode gastro stručnjaci, hrana i vino predstavljaju ključni dio kulturnog identiteta i prvi susret gostiju sa tradicijom jednog naroda.

„Ako hoćete da upoznate jedan narod, sjednite za njihov sto, probajte njihovu hranu i vino. Žalosno je što ne možemo da se odupremo dolasku raznoraznih novih kuhinja i recepata, dok se naša bogata ponuda potiskuje. Imamo mediteransko okruženje koje nudi najbolje uslove za ishranu i ne moramo puno da eksperimentišemo“ istakao je za Polis, sekretar Udruženja šefova kuhinja Crne Gore, Bogdan Krsmanović.

Jedan od glavnih razloga smanjenog prisustva domaćih jela u ponudi jeste i nabavka namirnica na lokalnim tržnicama. Prodavci na budvanskoj pjaci ističu da ugostitelji rijetko kupuju domaće proizvode poput paradajza i krastavaca, već se uglavnom opredjeljuju za svježe začinsko bilje koje ne mogu pronaći u velikim trgovinskim lancima.

„Vjerujem da je glavna razlika u cijeni. Ugostiteljima se više isplati da u marketu kupe paradajz po cijeni od jednog eura, nego domaći na pjaci koji košta tri eura“, navode prodavci sa budvanske tržnice.

Povratak korijenima i tradicionalnim receptima

Kuvari i kulinarski stručnjaci uviđaju da prostor za unapređenje ponude leži upravo u vraćanju autentičnim jelima koja su se nekada podrazumijevala na jelovnicima primorskih restorana. Podsećaju da je nacionalna kuhinja već sistematizovana kroz publikacije i kuvare sa preko 100 tradicionalnih recepata, ali da je u praksi sve teže pronaći prepoznatljiva domaća jela.

„Gdje danas imamo našu pašticadu, brodet, makarule ili raznorazne tradicionalne salate i obroke koje smo imali ranije? Njih je sve manje na menijima. Autentična ponuda ne mora da bude komplikovana — ona može početi od svježih namirnica sa pijace i recepata koji se prenose generacijama, nudeći turistima priču o Crnoj Gori, a ne samo obrok“, poručuje Krsmanović.