Manje stranih đaka u Drugoj osnovnoj školi zbog viza dok deficit kadra opterećuje nastavu
Iako je zabilježen trend ispisa stranih državljana čime su smanjene gužve u odjeljenjima, problem sa nedostatkom prostora i stručnog nastavnog kadra i dalje direktno utiče na obrazovni proces u Budvi, poručila je za program Radio Budve, direktorica Nataša Radonić.
Iako se godinama govorilo o konstantnom prilivu učenika i prebukiranosti kapaciteta u Drugoj osnovnoj školi u Budvi, početak ove školske godine donio je preokret. Tokom ljeta, kao i tokom septembra i oktobra, zabilježen je povećan trend ispisa učenika, primjetno najviše među stranim državljanima.
Direktorica Druge osnovne škole, Nataša Radonić za program Radio Budve objašnjava da je do smanjenja broja đaka došlo prvenstveno zbog administrativnih barijera sa kojima se suočavaju strani državljani.
„Strani državljani nam se masovno ispisuju, vjerovatno zbog uvođenja viza i nemogućnosti rješavanja boravka, tako da se kod nas smanjio broj učenika. Ilustracije radi, za upis u prvi razred imali smo elektronski prijavljeno oko 185 djece, dok ih je trenutno oko 150. Taj procenat se preslikao i na starije generacije, te smo svakodnevno svjedoci zahtjeva za ispis“, navodi Radonić.
Međutim, iako je broj đaka manji, prostor i dalje predstavlja značajan izazov za upravu škole.
„Problem sa prostorom je i dalje aktuelan jer se nije smanjio broj odjeljenja — smanjio se samo broj učenika po odjeljenjima“, ističe direktorica.
Deficit stručnog kadra utiče na kvalitet nastave
Osim prostornih kapaciteta, škola se, kao i većina obrazovnih ustanova u Crnoj Gori, suočava sa ozbiljnim deficitom nastavnog osoblja, što se u krajnjem odražava i na sam kvalitet obrazovanja.
„Posljednjih godina iz svih škola se ukazuje na deficit profesora matematike, fizike, hemije i biologije, a u posljednje dvije do tri godine čak i profesora razredne nastave. Kada vam se na konkurs ne jave stručni profesori, u prilici smo da primamo nastavnike koji nestručno zastupaju tu nastavu. Tako nam hemiju predaju tehnolozi, biologiju inženjeri srodnih nauka, a ukoliko umjesto učitelja u razred uđe profesor bilo kog drugog predmeta, kvalitet nastave je apsolutno drugačiji i na nižem nivou“, navodi Radonić.
Uprkos ovim izazovima, uprava i pedagoško-psihološka služba nastoje da učenici što manje osjete posljedice. Radonić napominje da slabiji uspjeh đaka ne treba pripisivati isključivo uslovima u školstvu.
„Nedostatak prostora i nestručno zastupljena nastava su problemi kojima se svi moramo baviti, prije svega uz veće uključivanje roditelja. Učenici ne trpe toliko koliko generalno djeca danas manje rade, nezainteresovana su za učenje i postoji mnogo drugih faktora koji utiču na lošiji uspjeh u školi.“
Daroviti učenici kao „svjetlost u silnim problemima“
Rad u odjeljenjima sa velikim brojem stranih državljana, izazovima inkluzije djece sa posebnim obrazovnim potrebama, kao i sve prisutnijim problemima u ponašanju, zahtijeva ogroman trud prosvjetnih radnika. Ipak, u školi ističu da talentovani i radni đaci nikada nijesu zapostavljeni.
„Dozvoliću sebi da kažem da inkluzija pod ovakvim uslovima zaista otežava rad kako nastavniku, tako i ostalim učenicima u odjeljenju. Međutim, naša škola već nekoliko godina ima formiran tim za praćenje darovitih učenika i ne propušta se nijedna prilika da se s njima radi — kroz dodatnu nastavu, vannastavne aktivnosti i pripreme za takmičenja. Dajemo im maksimalnu podršku od strane nastavnika i uprave“, naglašava Radonić.
Na kraju, direktorica je istakla da su talentovana djeca najveći ponos škole i motivacija za dalji rad.
„U silnim problemima sa kojima se suočavamo, daroviti učenici nam dođu kao svjetlost oko koje se rado okupimo. Svaki njihov talenat trudimo se da pretvorimo u još veći uspjeh“, zaključila je Radonić.