Povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača: Smanjenje otpada je u direktnoj vezi sa očuvanjem klime

Predstavnica organizacije Zero Waste Montenegro Zvjezdana Gvozdenović istakla je u radijskom gostovanju značaj pravilnog odlaganja otpada i promjene svakodnevnih navika u cilju zaštite životne sredine.

Svake godine, 16. septembra, širom svijeta obilježava se Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Tim povodom, u emisiji "Našim gradom" gostovala je Zvjezdana Gvozdenović iz organizacije Zero Waste Montenegro, koja je objasnila na koji način smanjenje otpada direktno utiče na očuvanje atmosfere i klime.

Kako naglašava Gvozdenović za program Radio Budve, pri pomeni zaštite atmosfere najčešće se pomisli na saobraćaj, industriju i fosilna goriva, dok se otpad uglavnom posmatra kao odvojena tema, iako način proizvodnje, korišćenja i odlaganja stvari ima svoju klimatsku cijenu.

„Dobar primjer iz svakodnevice jeste otpad od hrane, jer malo ko očekuje da ono što bacimo iz tanjira može imati veze sa atmosferom. Kada se takav otpad nađe na deponiji, on se razgrađuje bez prisustva kiseonika i stvara snažan gas sa efektom staklene bašte. Zato, kada govorimo o smanjenju otpada, ne govorimo samo o čistijim ulicama i manje punim deponijama, već i o smanjenju emisija“, navodi Gvozdenović.

Osvrnuvši se na nivo ekološke svijesti u Crnoj Gori, ona dodaje da pomaka ima, ali da stvari i dalje ne napreduju dovoljno brzom dinamikom. Sve je više građana, škola, preduzeća i lokalnih inicijativa koje prepoznaju važnost primarne selekcije i smanjenja otpada, ali je ključni izazov nedostatak adekvatne infrastrukture.

„Postoji veliki jaz između svijesti i mogućnosti da je pretočimo u svakodnevnu praksu. Ako građanin želi da odvaja otpad, a nema infrastrukturu, teško možemo očekivati promjenu samo na osnovu apela. Svijest raste, ali je sada neophodno da je prate sistemska podrška i infrastruktura“, naglašava ona.

Govoreći o projektima organizacije Zero Waste Montenegro, Gvozdenović je izdvojila inicijative koje direktno uključuju zajednicu i podstiču kreativne pristupe održivosti.

„Izbor je težak jer svakom problemu pristupamo iz drugog ugla, ali nam je posebno drag projekat 'The Story', koji se bavi klimatskim promjenama kroz klimatsku fikciju. Trenutno pripremamo promociju zbirke nastale u okviru ovog projekta, koja je dostupna na našem sajtu. Takođe, kroz rad sa zajednicama podržavamo i konkretne prakse, poput urbanih bašta“, kazala je Gvozdenović.

Na kraju razgovora, izdvojila je tri jednostavne navike koje svaki pojedinac može usvojiti već danas radi zaštite životne sredine:

„Prva navika je da kupujemo promišljenije i ne uzimamo više nego što nam je potrebno. Druga je da stvari koje već imamo ne odbacujemo čim nam više nijesu nove, već da ih popravimo, razmijenimo, kupimo polovne ili doniramo. Treća je da otpad koji već nastane pravilno odvajamo tamo gdje za to postoje uslovi. To nijesu nedostižne promjene, ali je kontinuitet u njihovoj primjeni presudan“, zaključuje Gvozdenović.