„Rano otkrivanje mijenja sve“: Prim. dr Magdalena Radović o tome kako dobiti najvažniju bitku za zdravlje
U današnjoj emisiji „Otvoreno o svemu“, gošća je bila primarijus dr Magdalena Radović, specijalista radiologije i jedna od vodećih stručnjaka u regionu za prevenciju karcinoma dojke. Tom prilikom govorila je o važnosti ranog otkrivanja bolesti, zabludama u vezi sa dijagnostikom, kao i o zabrinjavajućim statističkim podacima u Crnoj Gori i regionu.

Zašto se na pregled ide onda kada se osjećamo dobro?
Govoreći o svijesti građana i potrebi za redovnim kontrolama, dr Radović je istakla da strah nikada ne smije biti razlog za izbjegavanje ljekara. Navela je da je suština preventivnih pregleda u tome da se obave prije nego što tijelo pošalje bilo kakav znak upozorenja.
„Biti zdrav, dobro se osjećati jeste odličan znak. Međutim, na preventivni pregled treba da se ode prije nego što tijelo da znak. Vrijeme koje imamo prosto je najskuplje kada govorimo o preventivnim pregledima“, poručila je ona.
Osvrnuvši se na statistiku, kazala je da je Crna Gora prva u Evropi po stopi smrtnosti, gdje oko 166 žena godišnje izgubi bitku sa ovom bolešću, dok se registruje oko 500 novih slučajeva. Kazala je da je glavni problem to što se većina žena javi ljekaru tek kada je bolest u uznapredovaloj fazi.
„Skoro 70% žena u Srbiji i regionu javi se kada je karcinom veći od 2 centimetra i kada može da se napipa. Kada imate ženu sa takvim karcinomom, veće su šanse da se bolest proširila na limfne čvorove, pa je petogodišnje preživljavanje oko 50 do 60 odsto“, upozorila je dr Radović.
Kada početi sa pregledima i koji su ključni koraci?
Kada je riječ o starosnoj granici i vrstama pregleda, dr Radović je detaljno objasnila dinamiku kontrole u zavisnosti od životne dobi. Dodala je da samopregled dojki treba raditi već od 15. godine, i to kod mlađih djevojaka od petog do dvanaestog dana ciklusa, dok žene u postmenopauzi pregled mogu obaviti bilo kada u mjesecu.
„Sa ultrazvučnim pregledima se kreće kada žena napuni 25 do 30 godina i oni se rade jednom godišnje. Sa mamografijom se kreće od 40. godine, kao sa zlatnim standardom koji jedini može da otkrije mikrokalcifikacije, a radi se na dvije godine“, pojasnila je dr Radović.
Dodala je da sekundarna prevencija, odnosno redovni pregledi, imaju presudnu ulogu jer čak 85 odsto žena koje obole od raka dojke nemaju nijedan prepoznat faktor rizika. Zaključila je da žena rizik nosi jednostavno time što je žena i što stari.
Istina o gustim dojkama, biopsiji i magnetnoj rezonanci
Doktorica se osvrnula i na česte nedoumice pacijentkinja u vezi sa metodama snimanja, naglašavajući da magnetna rezonanca nije zamjena za mamografiju, već dopunska metoda koja se koristi u strogo određenim indikacijama – kod žena sa genetskim predispozicijama ili sa takozvanim gustim (žljezdanim) dojkama.
„Guste dojke nisu bolest, već prirodna anatomska građa i stanje koje karakteriše oko 40 odsto žena. One nose veći rizik i teže su za kontrolu mamografijom, zbog čega se kod njih obavezno primjenjuje i magnetna rezonanca“, kazala je ona.
Kada je riječ o biopsiji, dr Radović je jasno poručila da se radi o bezbjednoj i bezbolnoj minimalno invazivnoj proceduri koja ne može „raširiti“ niti „pokvariti“ promjenu.
„Biopsija je zlatni standard u dijagnostici. Na svu sreću, statistika pokazuje da se nakon urađene biopsije kod 70 do 90 odsto žena utvrdi dobroćudni rezultat, dok je samo kod 10 do 30 odsto riječ o karcinomu“, navela je ona.
Karcinom dojke pogađa i muškarce
Tokom razgovora naglašeno je da ova bolest nije rezervisana samo za žene. Iako je rizik u muškoj populaciji manji, dr Radović je apelovala na muškarce da obrate pažnju na simptome.
„Karcinom u muškoj populaciji jeste rijedak i čini oko 1 odsto slučajeva, ali muškarci takođe imaju žljezdano tkivo. Zato apelujemo na muškarce da se jave radiologu ukoliko napipaju bilo kakvu tvrdinu ili osjete diskomfort“, kazala je ona.
Ključna poruka: Oktobar mora trajati cijele godine
Na kraju gostovanja, dr Magdalena Radović uputila je snažan apel svim građankama da ne odlažu preventivne preglede i da ne dozvoljenju da strah upravlja njihovim zdravljem.
„Oktobar i mart kao mjeseci borbe protiv raka dojke ne smiju biti jedini podsjetnik. Ovo mora biti početak osvješćenja koje traje cijele godine. Pregledajte se bez straha, jer nedostatak simptoma je dobra vijest, a rano otkrivanje ostavlja prostor za uspješno i znatno manje agresivno liječenje“, zaključila je prim. dr Magdalena Radović.