Zlopaša: Digitalna revolucija i društvene mreže ozbiljno ugrožavaju psihičko zdravlje djece i međuljudske odnose
Ubrzani razvoj tehnologije i prekomjerna upotreba društvenih mreža radikalno su promijenili međuljudske odnose, ali i individualni psihički život, pri čemu su djeca i mladi najranjivija kategorija, upozorio je psihijatar dr Srđa Zlopaša.
Gostujući na TV Budva, dr Zlopaša je naglasio da naučna istraživanja nedvosmisleno potvrđuju da društvene mreže povećavaju stopu anksioznih i depresivnih poremećaja. Prema njegovim riječima, mreže podstiču stalnu kompeticiju, poređenje s drugima, osjećaj zavisti i nezadovoljstva, što direktno utiče na dječiji mozak i psihički razvoj.
On objašnjava da virtuelni svijet stvara iluziju neprekidne povezanosti, dok u realnosti ozbiljno narušava i oštećuje stvarne međuljudske odnose.
„U tehnologiji su se sreli primarni ljudski instinkt za umreženošću i socijalnim prisustvom i savremeni alati. Međutim, ta iluzija da ste stalno s nekim u kontaktu potiskuje stvarne odnose u kojima su ljudi prisutni i umom i tijelom“, istakao je dr Zlopaša.
Problem počinje u najranijem uzrastu
Posebno zabrinjavajući trend, prema riječima stručnjaka, jeste navika roditelja da djeci mlađoj od dvije godine daju telefone i tablete kako bi ih umirili.
„Logopedi sve češće ukazuju na to koliku štetu prerana izloženost ekranima pravi u razvoju govora i pažnje kod djece koja bazično nijesu imala nikakve smetnje. Kada nastane problem, stručnjaci često ne mogu da dođu do primarnog poremećaja od fenomena mobilnog telefona, jer sve počinje i završava ekranima i igricama“, upozorava psihijatar.
Vršnjačko nasilje na mrežama i gubljenje empatije
Osvrćući se na početak školske godine i problem vršnjačkog nasilja, dr Zlopaša je naveo da prosvjetni radnici iz generacije u generaciju primjećuju pad empatije, slabiju pažnju i porast agresivnosti.
Dodatnu opasnost u savremenom društvu predstavlja činjenica da se nasilni ili posramljujući sadržaji snimaju i munjevito šire mrežama, što nerijetko dovodi do ekstremnih i tragičnih posljedica po mlade ljude.
Pored uticaja tehnologije, u razgovoru je bilo riječi i o uticaju jeseni na raspoloženje. Dr Zlopaša je objasnio da sa smanjenjem broja sunčanih sati i promjenom godišnjih ritmova dolazi do promjena u raspoloženju, ali da je doživljaj vremenskih prilika prvenstveno subjektivan.
Na kraju, naglasio je da pitanja vaspitanja, dječijeg zdravlja i međuljudskih odnosa nijesu samo stvar struke, već univerzalna društvena tema u koju mora biti uključen svaki roditelj i pojedinac.