Buljarica: Prirodni dragulj Budvanske rivijere pod pritiskom investicija
Na crnogorskom primorju, između mora i zelenila, nalazi se Buljarica. Jedno od rijetkih mjesta koje još uvijek odolijeva betonu. Prirodni dragulj pod pritiskom investicija i pitanje njegove budućnosti, bila je tema emisije "Moj grad".
Ovo područje je poznato po svojim maslinama, a mještani godinama pokušavaju da očuvaju prirodu od velike izgradnje. Istovremeno, napominju da je valorizacija neophodna kako bi Buljarica mogla da se razvija održivo i sačuva svoj identitet.
Priobalni dio plaže još uvijek čuva prirodnu ljepotu, dok je zaleđe, koje nije urbanizovano, znatno devastirano nestrukturiranom gradnjom. Mještani ističu da bez odgovarajuće valorizacije teško da će Buljarica postati prepoznata turistička destinacija, iako ne žele da se sve betonira. Preporučuju izgradnju jednog ili nekoliko kvalitetnih hotela, što bi, po njihovom mišljenju, korist donijelo kako lokalnoj zajednici, tako i opštini i državi.
“Buljarica je naš DNK, naš život,” kaže Marko Andrić iz Mjesne zajednice Buljarica.
“Nama je Buljarica sve, ali nam treba mnogo toga da bismo mogli živjeti normalno kao u svim ostalim gradovima. Svaka investicija je dobrodošla, počevši od kanalizacije, to je broj jedan koji treba Buljarici. Bez hotelskih kompleksa teško da će se Buljarica zaista prepoznati. Naravno, ne mislim da sve treba betonirati, ali neki dobar hotel i par kvalitetnih hotela bi svima donijeli dobro – i nama u Buljarici, i opštini, i državi.”
Plaža Buljarica je, kako ističe Andrić, djelimično kamenita i djelimično neiskorišćena.
“Pola plaže je devastirano što se tiče ležaljki, barova i svega… tako da nije baš iskorišćena kako treba, u pravom smislu. Ali njen značaj se time ne umanjuje. Ljudi dolaze da uživaju ljeti i zimi.”
Ipak, mještani priznaju da ni priobalni dio nije u potpunosti sačuvan.
“Nismo je sačuvali od devastacije. Buljarica je devastirana, pogotovo zaleđe. Nekoliko puta smo slali dopise ministarstvu i inspekciji, ali niko nije reagovao. Ovo je trenutno najgore stanje što može biti. Malo po malo se devastira. Možda bi bolje bilo da je napravljen hotel na plaži nego ovo što je sve napravljeno okolo u zaleđu.”
Maslinarstvo je stoljetna tradicija Buljarice i još uvijek glavni izvor prihoda mještana.
“Većina stanovnika se bavi maslinarstvom. Imamo dva-tri velika maslinjaka, a uljara Davidović je dobila zlatnu medalju na svjetskom takmičenju u Njujorku, i to je za svaku pohvalu. Nisu sve masline valorizovane, ali počelo se raditi više nego ranije.”
Andrić naglašava da su masline i maslinarstvo ono što i danas održava Buljaricu. Nekada se bavilo i stočarstvom, ali danas je maslinarstvo jedina značajnija poljoprivredna djelatnost.
Turizam je stub lokalne ekonomije.
“Ovdje ljudi mogu naći malu cijenu za smještaj, a u predsezoni i podsezoni ima i mira. U sezoni je gužva velika, ali plaža je lijepa – za mene najljepša u Crnoj Gori.”
Međutim, Buljarica se suočava i sa infrastrukturnim nedostacima. Djeca imaju organizovan prevoz do školskih ustanova, ali za sve ostale aktivnosti moraju putovati u Petrovac, Budvu ili Bar.
Lov i priroda takođe su važni za mjesto.
“Lovišta su nadomak mora, ide se na patke, prepelice, šljuke. Posjećeno je, ali ne koristimo to kako treba. Svi, posebno omladina, trebaju da se uključe da bi se moglo živjeti ovdje na pravi način,” kaže Andrić.
Na pitanje valorizacije i budućeg razvoja, Andrić naglašava:
“Buljarici nedostaje valorizacija. Ne mora biti ‘budvanizacija’. Može biti park prirode, par lijepih hotela, ne moraju sve biti stambene zgrade. Infrastruktura je također neophodna. Ovo što se sada radi, malo po malo, ne vodi ničemu.”
Danas Buljaricu naseljava tek 300–400 ljudi, a lokalna zajednica balansira između očuvanja prirode, tradicionalnog maslinarstva i potrebe za turizmom.
Buljarica danas nije samo prostor između mora i brda, već i primjer borbe za očuvanje prirode, identiteta i prava lokalne zajednice da odlučuju o svojoj budućnosti. Hoće li se njen razvoj graditi na održivosti ili betonu, pitanje je koje prevazilazi granice ovog mjesta i tiče se cijelog crnogorskog primorja.
D.B.
Izvor: TV Budva