Da li će čovječanstvo ikada potpuno iskorijeniti rak?

Od trenutka kada je prije više od pola vijeka američki predsjednik Ričard Nikson zvanično proglasio „Rat protiv raka”, ova bolest je ostala jedan od najvećih i najmračnijih izazova za modernu nauku. Ipak, ulazak u treću deceniju 21. vijeka donio je tektonske promjene u onkologiji. Sa pojavom vještačke inteligencije, mRNK vakcina i napredne genetske terapije, pitanje više nije samo kako produžiti život pacijentima, već ono suštinsko: da li će čovječanstvo ikada u potpunosti iskorijeniti rak kao bolest?

Da bismo dobili odgovor, moramo razumjeti da „rak” zapravo nije jedna bolest. Riječ je o više od 200 različitih oboljenja sa zajedničkim imeniteljem, a to je nekontrolisano dijeljenje ćelija. Zato stručnjaci naglašavaju da iskorjenjivanje ove sistemske bolesti neće izgledati kao pronalazak jednog čarobnog lijeka, već kao strategija u tri čina: rana detekcija, personalizovano liječenje i preventivna imunizacija.

Spriječiti bolest prije nego što nastaneNajveći saveznik u borbi protiv raka oduvijek je bilo vrijeme. Kada se simptomi fizički manifestuju, bolest je najčešće već u poodmakloj fazi. Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da je budućnost u takozvanim „tečnim biopsijama”, jednostavnim testovima krvi koji detektuju DNK fragmente tumora (ctDNA) godinama prije nego što se on uoči na magnetnoj rezonanci ili rendgenu. Studija britanskog „Gral” projekta, koja je obuhvatila preko 140.000 dobrovoljaca, dokazala je da multi-kancerski rani skrining testovi mogu otkriti više od 50 vrsta karcinoma kroz samo jedan uzorak krvi.

„Ono čemu svjedočimo jeste tranzicija sa reaktivne na proaktivnu medicinu. Ako uspijemo da uhvatimo rak u prvoj fazi, kada je on lokalizovan, stopa izlječenja skače na preko 90 odsto za većinu tumora. Vještačka inteligencija danas analizira mamografske i CT snimke sa preciznošću koja nadmašuje iskusnog radiologa, prepoznajući anomalije nevidljive ljudskom oku”, izjavio je dr Kristofer Vajld, bivši direktor Međunarodne agencije za istraživanje raka.

Borba vakcinamaTradicionalne metode poput hemoterapije i zračenja decenijama su bile „teška artiljerija” koja je, uništavajući maligne ćelije, neselektivno ubijala i zdravo tkivo. Današnja onkologija se okreće imunoterapiji, odnosno kako navode stručnjaci učenju sopstvenog odbrambenog sistema tijela da prepozna i uništi uljeza. Najveći proboj napravljen je u oblasti CAR-T ćelijske terapije. Ovaj postupak podrazumijeva uzimanje T-ćelija iz krvi pacijenta, njihovo genetsko reprogramiranje u laboratoriji kako bi dobile „radar” za specifičan tumor, i njihovo vraćanje u organizam.

Ugledni američki onkolog i profesor na Univerzitetu u Pensilvaniji, dr Karl Džun, pionir ove metode, u svom obraćanju naučnoj javnosti istakao je moć ovog pristupa:

„Prije deset godina, CAR-T terapija je bila naučna fantastika. Danas imamo pacijente koji su prije više od decenije bili u terminalnoj fazi leukemije, a danas u njihovim tijelima nema ni traga od bolesti. Te ćelije su ostale žive u njima kao živi lijek. Mi ne liječimo rak; mi osposobljavamo tijelo da se samo izliječi".

Uporedo sa ovim, tehnologija iza mRNK vakcina, koja je doživjela globalnu eksploziju tokom pandemije, danas se koristi za razvoj personalizovanih terapijskih vakcina protiv raka. Farmaceutske kompanije već sprovode napredne kliničke studije za vakcine protiv melanoma i raka pluća. Ove vakcine se prave pojedinačno za svakog pacijenta, analizira se DNK njegovog tumora, a zatim se pravi mRNK kod koji tijelu služi kao „potjernica” za tačno određene maligne antigene.

Hoće li rak potpuno nestati?Ako pod riječju „iskorijeniti” podrazumijevamo da rak više nikada neće nastati u ljudskom tijelu odgovor nauke je, nažalost, ne. Rak je nusproizvod starenja i same biologije. Svaki put kada se ćelija podijeli, postoji statistička šansa da dođe do mutacije u DNK. S obzirom na to da životni vijek čovječanstva raste, raste i mogućnost pojave ovih grešaka. Međutim, cilj nauke nije da spriječi svaku mutaciju, već da rak pretvori u nešto sasvim drugo.

Profesorka Sara Gilbert sa Univerziteta Oksford objašnjava ovu filozofsku i medicinsku prekretnicu:

„Ne vjerujem da ćemo ikada spriječiti pojavu raka u potpunosti, jer je on dio evolucione biologije naših ćelija. Ali duboko vjerujem da ćemo ga destigmatizovati kao smrtnu presudu. Rak budućnosti će biti hronična bolest, poput dijabetesa ili hipertenzije. Otkrićemo ga na vrijeme, držati pod kontrolom pametnim ljekovima, a pacijenti će umirati sa rakom u dubokoj starosti, a ne od njega".

Etički i ekonomski izazov za čovječanstvoIako je naučna pobjeda na pomolu, pred čovječanstvom stoji možda još teži ispit: ekonomska dostupnost ovih revolucionarnih tretmana. Moderne imunoterapije i genetski inženjering danas koštaju na stotine hiljada eura po pacijentu, što ih čini privilegijom bogatih društava i pojedinaca. Bitka u laboratorijama je na putu da bude dobijena, a sljedeći veliki izazov je, saglasni su ekspreti, je kako da lijek kroz zdravstveni sistem stigne do svakog čovjeka na planeti, bez obzira na njegov socijalni status.