Danas je Krstovdan

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Krstovdan, koji u crkvenom učenju označava nalaženje krsta na kojem je razapet Isus Hrist. Mnoge porodice Krstovdan slave kao krsnu slavu.

Krst na kom je razapet Isus Hrist je, prema predanju, 326. godine pronašla carica Jelena, majka cara Konstantina, kada je otišla u Palestinu da posjeti sveta mjesta. Tokom ratova krst se izgubio, a kasnije, kada je ponovo nađen, njegove djelove uzimali su spretni vjernici u nadi da imaju veliku moć, pošto su napravljeni od svetog drveta. Prema nepotvrđenim podacima, čak su i neki srpski vladari imali djelove tog krsta.

Jesenji Krstovdan prate brojni običaji i vjerovanja, koja se od davnina poštuju. Poznata je izreka da „svako selo ima svoj običaj“, pa su i običaji vezani za ovaj praznik raznoliki, jer svako na svoj način poštuje ovaj veliki praznik. O Krstovdanu se drži strogi post, a mnogi vjernici tog dana jedu samo hljeb i grožđe. Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta, te da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Prema nekim narodnim običajima, u nekim djelovima Srbije, na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća. Stari je običaj da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta, da bi se zaštitila od bolesti. U narodu se vjeruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema.

U svim selima isplaćuju „poljake“, koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji tjeraju ptice i naplaćuju globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno o Đurđevdanu.

Običaj je da se na Krstovdan osvešta bosiljak, sveta biljka za koju se vjeruje da odnosi negativnu energiju i čisti karmu, pa u domovima mnogih bosiljak zauzima važno mjesto. Osveštani bosiljak čuva se u domu u vidu sredstva za energetsko iscjeljenje.

Tokom Krstovdana se jede grožđe, kao simbol slatke pobjede, plodnosti i obilja, a vjeruje se da će vas pratiti sreća i uspjeh ako danas uživate u ukusu ovog voća. Prema običaju, važno je da vratite dugove ili, ukoliko imate zaposlene, isplatite plate. Na ovaj način čistite tamnu energiju dugova i ulazite „čisti“ i bezbrižni u ovu godinu.

U našem narodu se vjeruje da na Krstovdan – 11. po starom, odnosno 27. septembra po novom kalendaru, treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se grane što više razgranale.

Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna. Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime. Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu. Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu. Ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snjegovita. Ako je vedar, biće suvomrazice.