Dileri se prilagođavaju: Droga stiže digitalnim kanalima

Masovne poruke sa ponudama narkotika postale su jedan od načina na koji se ilegalno tržište prilagođava digitalnom dobu, upozorila je ranije crnogorska policija, dok istovremeno evropske institucije upozoravaju na sve značajniju ulogu društvenih mreža i aplikacija za razmjenu poruka u distribuciji droge.

Iza ekrana, međutim, i dalje postoje stvarni prodavci, kupci, posrednici i mreže za fizičku isporuku.

Nekada je za pronalaženje prodavca droge često bio potreban neposredan kontakt ili preporuka nekoga iz poznatog kruga, dok danas prvi korak može biti poruka na telefonu. Ponuda može stići direktno u privatni razgovor, pojaviti se na društvenoj mreži ili biti upućena velikom broju korisnika putem komunikacione aplikacije.

Da to nije samo evropski trend, potvrđuje i Uprava policije Crne Gore. U osvrtu na rezultate za 2025. godinu, policija je navela da je registrovala širenje ponude narkotika putem onlajn komunikacionih aplikacija, posebno kroz masovne ponude preko Vibera. Takav način distribucije opisan je kao nadogradnja postojećih kanala, a ne kao njihova zamjena.

Drugim riječima, ulična prodaja nije nestala, već je još jedan prostor za pronalaženje kupaca i dogovaranje prodaje – mobilni telefon.

Prodaja preko aplikacija ne mora značiti da se cijela trgovina odvija na internetu. U mnogim slučajevima digitalna komunikacija služi samo za povezivanje prodavca i kupca, dok se preuzimanje droge odvija van mreže. Aplikacije, kako policija objašnjava, mogu biti korišćene za oglašavanje ponude, kontaktiranje potencijalnih kupaca, dogovaranje cijene i količine ili povezivanje sa posrednicima. Nakon toga slijedi fizička predaja, a u pojedinim slučajevima mogu se koristiti dostava ili posrednici.

Ovakav model, kažu u policiji, može smanjiti potrebu za neposrednim kontaktom između prodavca i kupca, ali istovremeno omogućava da jedna osoba komunicira sa većim brojem ljudi. Tako se lokalna prodaja može organizovati kroz digitalnu mrežu kontakata, bez potrebe da svaki potencijalni kupac lično poznaje prodavca.

Razmjere problema u Crnoj Gori pokazuju i podaci Uprave policije za 2025. godinu.

Prema podacima koje je policija dostavila agenciji MINA, tokom prošle godine zaplijenjeno je oko 410 kilograma različitih narkotika, dok su zbog krivičnih djela i prekršaja povezanih sa zloupotrebom droga uhapšene 423 osobe. Policija je evidentirala i 13.159 stabljika marihuane, sa procijenjenim mogućim prinosom do 3,5 tona.

Policija je, takođe, saopštila da su službenici Specijalnog policijskog odjeljenja tokom 11 mjeseci procesuirali više od 40 istaknutih članova i vođa organizovanih kriminalnih grupa osumnjičenih za krijumčarenje ukupno 9,5 tona kokaina i marihuane na međunarodnom i transnacionalnom nivou.

Ovi podaci odnose se na različite oblike kriminala povezanog sa narkoticima, a ne samo na prodaju preko aplikacija. Policija je kao i ranije dominantne načine krijumčarenja navela prekogranični transport ustaljenim rutama, međunarodne poštanske i kurirske pošiljke i uličnu distribuciju, dok onlajn komunikacija predstavlja dodatni sloj tog sistema.

I Evropska agencija za droge (EUDA) u svojim analizama upozorava da društvene mreže i aplikacije za razmjenu poruka postaju značajnije za maloprodaju narkotika. U evropskom istraživanju sprovedenom još prije prije pet godina, koje je obuhvatilo 48.469 osoba koje su koristile droge tokom prethodnih 12 mjeseci, ispitanici su upitani na koji način najčešće dolaze do supstanci. Među onima koji su odgovorili na pitanje o nabavci, 86 odsto navelo je uobičajenog dilera, 12 odsto darknet, 11 odsto društvene mreže, a četiri odsto otvoreni internet.

EUDA posebno ističe da se prodaja putem društvenih mreža razlikuje od tradicionalnih tržišta na darknetu. Dok darknet može povezivati prodavce i kupce na međunarodnom nivou, ponude preko društvenih mreža i aplikacija često su usmjerene na određeni grad ili lokalno tržište.

Digitalni kanal može služiti za organizovanje dijela posla, dok se fizički transport odvija na uobičajene načine. Evropske institucije upozoravaju i na rizik da kriminalne mreže putem društvenih mreža regrutuju ranjive mlade ljude za manje zadatke, uključujući prenošenje droge ili druge poslove u distribuciji. Takve osobe mogu biti predstavljene kao kuriri ili posrednici, a da ne poznaju cijelu strukturu mreže za koju rade.

Ovo je važno i za Crnu Goru, jer problem nije samo u tome kako se droga nudi, već i u tome ko se uključuje u njenu distribuciju i kako se uspostavljaju veze između prodavaca, posrednika i kupaca. Osjećaj anonimnosti jedan je od razloga zbog kojih se kriminalne aktivnosti mogu preseliti u privatne digitalne kanale.

Iako je Uprava policije potvrdila da je registrovala ponude narkotika putem Vibera, za sada nema dovoljno podataka da se utvrdi koliko je takvih slučajeva evidentirano, koliko ih je završeno krivičnim prijavama i koliki dio ukupne prodaje droge u Crnoj Gori otpada na digitalne kanale.

Ipak je sasvim jasno da se ilegalno tržište droge prilagođava načinu na koji ljudi danas komuniciraju. Zato i borba protiv narkotika više ne podrazumijeva samo zapljene na granicama i hapšenja na ulici, već i razumijevanje digitalnog prostora u kojem se kupci i prodavci povezuju.