Divlje sidrenje jahti u par minuta uništi ono što raste decenijama
Dok nautički turizam na Jadranu bilježi rekorde i donosi profit, u sjenci zarade odvija se tiha ekološka katastrofa. Hiljade plovila i "ljetnjih kapetana" ove sezone sijeku morski prostor, ali svako neoprezno bačeno sidro u par minuta uništi livade posidonije (Posidonia oceanica) – strogo zaštićene morske trave kojoj su za oporavak potrebne decenije.
Sredina je ljeta i vrhunac turističke sezone na Jadranu je tu. Hiljade plovila, jahti, jedrilica i katamarana narednih mjeseci sjeku morske talase, a za njihovim kormilima, pored profesionalaca, nalazi se i ogroman broj "ljetnjih kapetana" i nevještih početnika.
Dok nautički turizam bilježi rekorde i donosi profit, u sjenci zarade odvija se tiha ekološka katastrofa, uništavanje posidonije (Posidonia oceanica), strogo zaštićene morske biljke koja doslovno predstavlja pluća našeg mora, prenosi portal Boka News pisanje Novog lista.
Iako se za uništavanje morskog dna često upire prst u ribare, profesionalci u razgovoru za Novi list upozoravaju da će u špicu sezone nautičari neoprezno bačenim sidrima uništiti neuporedivo više posidonije nego sve ribarske mreže zajedno. Jedno jedino sidro velike jahte, kada se "divlje" spusti i zaore po morskom dnu, u samo nekoliko minuta može da uništi livadu kojoj su za oporavak i rast potrebne decenije.
Šta je posidonija i zašto je ključna?
U narodu poznata i kao lažina, voga ili morska trava, posidonija je endemska vrsta Sredozemnog mora i jedan od najstarijih organizama na svijetu, naučnici njenu starost procjenjuju na oko 100.000 godina. Njena važnost za ekosistem je nemjerljiva:
Samo jedan kvadratni metar ove morske cvjetnice dnevno proizvede do 14 litara kiseonika. Njene guste livade pružaju sigurno utočište, hranu i mrijestilište za brojne vrste riba i morskih organizama. Posidonija održava bistrinu mora i direktno štiti plaže od erozije i udara jakih talasa.
Podaci su, međutim, alarmantni. Procjenjuje se da su u posljednjih pola vijeka površine pod posidonijom u Sredozemlju smanjene za preko 30 odsto, a u zapadnim djelovima i do 50 odsto. Ovaj dramatičan pad direktno se poklapa sa ekspanzijom nautičkog turizma i klimatskim promjenama.
Španci našli rješenje, nama fali zakon
Dok je posidonija u Hrvatskoj strogo zaštićena zakonom, a na nivou EU važe oštre direktive, stručnjaci upozoravaju da na našim prostorima i dalje nedostaje efikasan zakonodavni okvir koji bi regulisao divlje sidrenje.
Primjer kako se ovaj problem rješava pokazala je Španija. Na Balearskim ostrvima, gdje se nalaze najveće livade posidonije, država je uvela stroge zabrane sidrenja iznad ovih područja i propisala ogromne kazne. Napravljene su detaljne karte morskog dna, a nautičarima je na raspolaganju aplikacija koja im precizno pokazuje gdje smiju da se usidre i vežu plovilo bez štete po prirodu.
Da bismo sačuvali bistrinu i život u Jadranu, ekološke organizacije i stručnjaci poručuju da je neophodno hitno donošenje sličnih regulativa i kod nas. Dok se to ne desi, apel ostaje na savjesti skipera i nautičara – prije nego što obore sidro, moraju razmisliti šta se nalazi ispod njihovog broda, jer čuvanje morskih pluća garantuje i opstanak samog turizma.