Dr Đuranović o otrovu za pacove u uličnim drogama i supstanci za silovanje na festivalima, do mikroplastike u kozmetici i jezivog trovanja djece
Gostujući u emisiji "Puls", dr Sandra Đuranović, jedini i prvi klinički toksikolog u Crnoj Gori, saopštila je da je Klinički centar Crne Gore (KCCG) zvanično formirao Centar za bolničku epidemiologiju i toksikologiju, u okviru kojeg je počelo sa radom i Odjeljenje za urgentnu i kliničku toksikologiju.
Crna Gora prvi put dobija sopstvene kapacitete za zbrinjavanje toksikoloških pacijenata, što je ujedno i jedan od ključnih zdravstveno-ekoloških uslova u pregovaračkom Poglavlju 27 na putu ka Evropskoj uniji.
U okviru novog Centra pokrenuta je toksikološka ambulanta koja će raditi svakog četvrtka od 15:00 do 17:00 časova, a građanima i ljekarima je od sada 24 sata dnevno dostupan i broj telefona za hitne konsultacije i pravovremene savjete: 069 110 088.
"Do sada sve informacije o načinu primjene terapije i liječenja kod pacijenata koji dođu u kontakt sa različitim vrstama toksina, naše kolege su uglavnom dobijale sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u slučaju bilo koje vrste trovanja. Tako da je ovo jako bitno", istakla je dr Đuranović.
Dostupnost 24 sata i apel za ljekarski kadar
Toksikološki tim za sada čine dr Sandra Đuranović i dr Slobodan Jovićević, koji je u Crnu Goru došao kao pojačanje iz Srbije, uz glavnu sestru Ratku Prodanović. Telefonska linija biće konstantno otvorena za građane i ljekare sa terena koji sumnjaju na intoksikaciju.
"To znači da se pripravni toksikolog javlja na ovaj telefon i ne daje samo savjete svojim kolegama, nego daje i savjete građanstvu koje ima neku sumnju da je došlo u kontakt sa nečim. Ponekad pacijenti mogu sami, prije nego što odu u zdravstvenu ustanovu, u Hitnu pomoć ili Dom zdravlja, da sami sebi pomognu savjetom toksikologa. Znači, 24 sata, sedam dana u nedjelji", pojasnila je doktorica, uz napomenu da ljetnje toksinfekcije hranom (salmonela, ešerihija) ipak ne spadaju u njihov domen, već u domen infektologa.
Doktorica je uputila i otvoren apel kolegama srodnih specijalnosti (urgentna medicina, interna, anestezija, pedijatrija) da se prijave za uže specijalizacije jer dvoje ljekara ne može dugoročno da iznese cijeli sistem, naglasivši riječi svoje profesorke Slavice Vučinić sa VMA:
"Kad dođe toksikolog negdje u konsultaciju, pred njega se prostire crveni tepih, da znate koliko su toksikolozi bitni u svim porama društva".
Zabrinjavajući trendovi: Trovanja teškim metalima i kućnom hemijom kod djece
Dr Đuranović je upozorila na porast hroničnih trovanja teškim metalima, ali i na opasnosti koje vrebaju u svakom domaćinstvu.
"U posljednje vrijeme sam imala pacijenata, poprilično djece, više nego odraslih, koji su imali visoke vrijednosti metala u krvi. Gdje su praktično iscrpili sve mehanizme prethodnih pregleda kod drugih ljekara... i istražujući sami što je najgore po internetu, povezali svoju simptomatologiju, sami odrađivali laboratorije u privatnim ustanovama i stvarno su vrijednosti bile povećane."
Kada je riječ o akutnim trovanjima kod djece uzrasta od 2,5 do 5 godina, doktorica ističe da su najčešći uzrok jarke boje i privlačni mirisi opasnih materija.
"Djeca vole da grickaju tablete za mašine za suđe i gel tablete za veš mašine. U posljednje vrijeme imamo i mnogo pesticida, tih rodenticida koji razrjeđuju krv i dovode do krvarenja iz svih šupljina. Ambalaža je jako interesantna – u obliku plavih ili crvenih kuglica sličnih bombonima, ili u obliku kolačića kao minjoni, sa mirisom jagode ili borovnice. Djeca, misleći da je to bombon, posegnu za tim ako nije sklonjeno na visoko mjesto."
"Hemijski ruski rulet" na ulicama i opasnosti modernih festivala
Osvrćući se na Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga, doktorica je potvrdila tezu da su narkotici u Crnoj Gori lako dostupni, a starosna granica spuštena na svega 13 godina. Rad na terenu otežava činjenica da dileri masovno miješaju supstance radi veće zarade.
"Tržište tih psihoaktivnih supstanci je pretrpano mnogim novim... to nazivaju hemijski ruski rulet. Dileri, da bi dobili na gramaži i zaradili više novca, umiješaju neke druge stvari, ljekove, brašno, skrob, štirak. Najgore je kad se miješaju rodenticidi – znači pesticidi koji izazivaju krvarenja – sa kokainom, ekstazijem i heroinom. Zato su nama pacijenti specifični u posljednje vrijeme, jer nemaju sve ispoljene simptome čistog trovanja kokainom ili heroinom i nama je mnogo teže za terapiju."
Đuranović je upozorila i na predstojeće muzičke festivale, podsjetivši na prošlogodišnji slučaj reanimacije osamnaestogodišnje djevojke u Ulcinju, te na sve veći broj slučajeva korišćenja takozvanih "droga za silovanje i otmice" koje nemaju ni miris ni ukus, a podmeću se i muškarcima i ženama. Kao rješenje, naglasila je da društvo mora hitno otvarati više rehabilitacionih centara i pružiti ruku podrške, umjesto etiketiranja onih koji žele da se vrate na pravi put.
Toksična kozmetika i mikroplastika u micelarnim vodama
Iz ugla toksikologije, dr Đuranović je iznijela i šokantne podatke o proizvodima koje svakodnevno koristimo, apelujući na građane da izbjegavaju dezodoranse sa aluminijumom jer dokazano utiču na razvoj demencije i Alchajmerove bolesti.
"Karmini su bogati teškim metalima. Određeni šamponi, pogotovo za djecu, preparati formaldehidom. Kod nas uvijek postoje rupe u zakonu i možemo brojne proizvode bez kontrola da provučemo. Koža je naš najveći organ i najbolje upija. Na primjer, u micelarnim vodama koje žene koriste za čišćenje lica nalaze se čestice mikroplastike koje služe kao abrazivno sredstvo za skidanje šminke. Vi direktno unosite mikroplastiku putem kože u vaš organizam, a dokazano je da je ona štetna i često kancerogena", upozorila je doktorica.
Razlika u terapiji: Pitanje života i smrti
Za sam kraj, objašnjavajući koliko je toksikologija specifična i zašto ljekari sa terena moraju odmah kontaktirati novi Centar, dr Đuranović je navela primjer dramatične razlike u doziranju ljekova u odnosu na sve druge grane medicine.
"Pacijenti su jako specifični, ne moraju odmah imati ispoljene sve simptome trovanja. Može pacijent u suicidalne svrhe uzeti veću količinu benzodiazepina, biti dva dana sasvim svjestan, a trećeg dana upasti u komu i biti respiratorno ugrožen. Takođe, terapija za pesticide je jako specifična. U reanimaciji je maksimalna doza atropina 2 mg, a u toksikologiji je 50 mg. Većina toksikoloških pacijenata zahtijeva jako visoke doze ljekova za koje bi se sve druge specijalnosti u medicini začudile", zaključila je dr Sandra Đuranović.
Potvrda njenih riječi stigla je i u samom finišu emisije kroz poruku gledateljke Ane Stanić, koja je javno zahvalila doktorici jer je njenom rođaku prepoznala trovanje pesticidima i spasila život, nakon što je prethodno, kako je navela, čak šest ljekara propustilo da postavi tačnu dijagnostiku.