Dr Mirković o sezoni proljećnih alergija
Proljećne alergije više nijesu rijetka pojava, već najčešće hronično nezarazno oboljenje u dječijem uzrastu. Prema najnovijim podacima koje iznosi prof. dr Ranka Mirković, neuropedijatar, situacija je alarmantna: dok se ranije smatralo da svaka peta osoba pati od alergija, statistika za 2025. godinu pokazuje da simptome ima skoro svako drugo dijete.
Doktorka Mirković ističe da, pored zagađenja životne sredine, ključnu ulogu igra nasljeđe.
„Kada nam dovedu dijete za koje sumnjamo da ima alergiju, obično se ispostavi da neko u porodici već ima slične tegobe. Ako oba roditelja imaju alergijske simptome, šansa da ih dijete dobije je čak 75%. Ukoliko je to samo jedan roditelj, šansa je 50%, dok kod porodica đe niko nema alergiju, vjerovatnoća je oko 27% – što pripisujemo isključivo uticaju okoline“, navodi dr Mirković.
U primorskim krajevima, pored standardnih polena trava i korova, poseban problem predstavlja žukva.
„Žukva ima predivne žute cvjetove, ali je izuzetno alergena. Tu su i borovi, a ubrzo kreće i lipa. Međutim, ne smijemo zaboraviti ni zatvorene prostore – kućna prašina, grinje i dlaka kućnih ljubimaca čine širok spektar alergena koji izazivaju tegobe tokom cijele godine“, objašnjava doktorka.
Roditelji često griješe miješajući sezonsku alergiju sa običnom prehladom. Dr Mirković naglašava jasne razlike koje pomažu u dijagnostici.
„Virusne infekcije su skoro uvijek praćene povišenom temperaturom, dok kod alergije nje nema. Kod alergije imamo bistar, vodenast sekret i karakterističan svrbež nosića, dok je kod infekcije sekret obično gušći. Infekcija traje maksimalno 10 do 15 dana, dok alergijski simptomi traju mjesecima i ponavljaju se svake godine u isto vrijeme“, kazala je dr Mirković.
Posebno upozorenje doktorka upućuje na pojavu koju ljekari zovu „alergijski marš“. To je proces gdje se simptomi mijenjaju i intenziviraju sa uzrastom, od ekcema i suve kože kod beba, preko polenske kijavice, do najtežeg oblika, a to je astma.
U pogledu liječenja i prevencije, dr Mirković ističe da su antihistaminici u obliku sirupa bezbjedni i za dužu upotrebu, dok se za trajnije rješenje kod djece starije od šest godina primjenjuje imunološka terapija putem injekcija dva mjeseca prije sezone, a kod mlađih od četiri godine hiposenzibilizacija se sprovodi kapima koje se stavljaju pod jezik; istovremeno, ključna je i prevencija u kućnim uslovima koja podrazumijeva uklanjanje tepiha i zavjesa iz dječije sobe, uz obavezno svakodnevno brisanje svih površina vlažnom krpom kako bi se eliminisali prašina i grinje.
Dr Mirković zaključuje da je kontakt sa prirodom neophodan, ali uz oprez.
„Djecu treba izvoditi napolje što češće nakon kiše, jer tada polen padne na zemlju i njegova koncentracija u vazduhu je najmanja. Suvi i topli dani su najkritičniji. Takođe, rani kontakt sa prirodnom sredinom, po ugledu na skandinavske zemlje, dokazano smanjuje broj alergija u kasnijem dobu", zaključila je Mirković.
Tekst priredila Redakcija Portala RTV Budva
Izvor: TV Budva/Emisija "Jutrom iz Budve"