Dr Valentina Kalinić o endokrinološkom zdravlju i prevenciji
Pitanje kada je pravi trenutak za posjetu endokrinologu i kako suplementacija utiče na naš organizam, često izaziva nedoumice kod pacijenata. Dr Valentina Kalinić, specijalista interne medicine i subspecijalista endokrinologije, ističe da su povišene masnoće u krvi, šećer i poremećaj rada štitaste žlijezde najčešći signali koji zahtijevaju stručno mišljenje.
Prema riječima dr Kalinić, dijagnostički proces počinje jasnim definisanjem simptoma i razloga dolaska. Najveći broj pacijenata se upućuje ljekaru zbog sumnje na dijabetes ili probleme sa štitastom žlijezdom, što diktira i dalji tok pretraga.
"Kada dođete na pregled, prvo pitanje je, zašto dolaziš? Ako pacijent ima povišene masnoće, šećer ili simptome poremećaja štitaste žlijezde, tražimo hormone u punom obimu, uključujući i antitijela po prvi put. Tek kada dobijemo te rezultate, možemo precizno odrediti status organizma," objašnjava dr Kalinić.
Moć vitamina D i uloga selena
Poseban akcenat u savremenom pristupu stavlja se na vitamin D, koji dr Kalinić opisuje kao ključni antiupalni imunomodulator. Njegova uloga u tijelu je višestruka, a deficit može dovesti do ozbiljne podložnosti infekcijama i opšteg pada imuniteta.
Pored vitamina D, u terapiji se često koriste selen i inozitoli, naročito kod specifičnih stanja štitaste žlijezde.
"Kod pacijenata kojima su antitijela pozitivna, a hormonski status miran, startujemo sa selenom. On sprečava izmjenu strukture žlijezde. Danas koristimo gotove preparate, dok bi narod rekao da su pili orahovaču ili jeli japanske jabuke kako bi unijeli potrebne materije. Sa ovim suplementima, ako je status miran, ne možete pogriješiti," navodi doktorka.
Zanimljivo je da se dodatni unos joda rijetko praktikuje. Iako nema novijih opsežnih istraživanja o nivou joda u populaciji, smatra se da ga kroz jodiranu so unosimo u dovoljnim količinama.
Stres kao neprijatelj hormona
Stres je neizbježan faktor koji direktno utiče na laboratorijske nalaze. Dr Kalinić upozorava da se rezultati kortizola i prolaktina moraju uzimati sa rezervom, jer samo uzorkovanje krvi može izazvati stresnu reakciju organizma.
"Svi smo svakodnevno izloženi stresu, bilo da je u pitanju saobraćaj ili posao. Kortizol i prolaktin skaču čak i na sam ubod igle. Pacijenti su često uplašeni, a mi trošimo vrijeme da im objasnimo da taj trenutni skok nije realna slika njihovog stanja. Često se promaši kod onih koje zapravo treba obeshrabriti u njihovom strahu," ističe Kalinić.
Fizička aktivnost kao najbolji lijek
Kao kontratežu stresu i hormonskom disbalansu, dr Kalinić kategorički preporučuje prirodne metode opuštanja. Šetnja, joga i redovna fizička aktivnost nisu samo preporuke za opšte zdravlje, već konkretni alati za regulaciju hormona.
"Fizička aktivnost je najveći prirodni antidepresiv i antistresor. Umjesto straha, pacijenti bi trebali da se okrenu tehnikama šetnje i joge," zaključuje dr Kalinić, uz napomenu da je za svaku pravilnu procjenu neophodan individualan i sveobuhvatan pristup svakom čovjeku.
Tekst priredila Readkcija Portala RTV Budva
Izvor: Radio Budva