Društvene mreže ubrzale komunikaciju i povećale govor mržnje

Društvene mreže značajno su promijenile način komunikacije među mladima, a istovremeno su doprinijele porastu nesporazuma, govora mržnje i širenju dezinformacija, ocijenjeno je u podkastu „O mladima za mlade“ koji realizuje Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Društvene mreže značajno su promijenile način komunikacije među mladima, a istovremeno su doprinijele porastu nesporazuma, govora mržnje i širenju dezinformacija, ocijenjeno je u podkastu „O mladima za mlade“ koji realizuje Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Učesnika podkasta Isidora Gazivoda kazala je da su društvene mreže dovele do toga da je komunikacija mnogo brža.

„Samim tim dolazi do puno nesporazuma među mladima“, dodala je Gazivoda 

Učesnica podkasta Paulina Kapičić ocijenila je da na internetu ne postoji granica između govora mržnje i slobode govora.

Ona smatra da je internet vratio unazad granicu između govora mržnje i slobode govora.

Kapičić i Gazivoda su saglasne da je internet izvor govora mržnje, jer svako ima slobodu da kaže bilo šta i niko ne može da ih zaustavi.

One smatraju da kontrola sadržaja često kasni, zbog čega veliki broj ljudi vidi i prihvata takve poruke.

Kapičić i Gazivoda smatraju da govor mržnje sve češće postaje dio viralnog sadržaja, jer negativni i kontroverzni komentari brže privlače pažnju korisnika.

One su saglasne i da se društvo naviklo na te negativne komentare na društvenim mrežama i internetu, koji su svuda prisutni.

U podkastu je istaknuto da algoritmi društvenih mreža dodatno podstiču širenje negativnog sadržaja, jer svaka interakcija, poput pregleda, lajka ili komentara, doprinosi njegovoj vidljivosti.

Kapičić i Gazivoda su upozorile i na problem nepouzdanih informacija na internetu, posebno u kontekstu razvoja vještačke inteligencije (AI).

One su, kao jedan od načina prepoznavanja manipulacija istakle poređenje više izvora informacija, kao i analizu naslova i sadržaja koji često mogu biti senzacionalistički.

Govoreći o napadima u onlajn prostoru, Gazivoda je rekla da se danas mnogo više napada dešavala onlajn, nego uživo, dok Kapičić navodi da društvene mreže daju više samopouzdanja ljudima da vrijeđaju druge.

Upitana šta treba uraditi u slučaju prepoznavanja govora mržnje ili onlajn napada na internetu i da li ga treba prijaviti ili ignorisati, Kapičić je rekla da uvredljive sadržaje treba ignorisati ukoliko nijesu ozbiljni, ali da ih je potrebno prijaviti u slučajevima kada utiču na svakodnevni život.

„Ali ako je nešto što ti remeti život iz dana u dan i nećeš da ideš u školu ili nećeš da postavljaš stvari na internetu zbog toga, onda definitivno treba da se prijavi“, dodala je Kapićić.

Gazivoda je rekla da postoji i treća opcija za takve situacije.

„Ako nađete neki sadržaj koji je neko objavio od vas, možete reći društvu da uđe na taj profil i da prijavi samoj društvanoj mraži koja će ukloniti sadržaj ili koja će zatvoriti čitav profil“, kazala je Gazivoda.

Kapičić i Gazivoda su ukazale i na značaj uloge influensera i kreatora sadržaja, navodeći da oni mogu imati i pozitivan i negativan uticaj na mlade.

Ovaj sadržaj kreiran je u okviru projekta "Questions Disarm Hate" - "Pitanja razoružavaju mržnju", koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) uz finansijsku podršku Evropske unije, u okviru Reporting Diversity Network programa.

This media content was created with the financial support of the European Union within the Reporting Diversity Network program. Its content is the sole responsability of the Center for Democracy and Human Rights (CEDEM) and does not necessarily reflect the views of the European Union or the Reporting Diversity Network (RDN).