Društvo Autor: dragana

Džez magija između budvanskih crkava: Jubilarni festival „Atribut“ slavi lik Mima Mitrovića i deset godina rada NVO Feral

Budva se priprema za izuzetan kulturni događaj koji će od 20. do 23. maja spojiti svjetska muzička imena, edukaciju mladih i proslavu dva značajna jubileja. U organizaciji NVO Društvo Feral, grad će biti domaćin festivala „Atribut“, koji je ove godine posvećen desetogodišnjici od prvog projekta u čast legendarnog budvanskog džez trubača i tromboniste Nikole Mima Mitrovića, kao i deceniji uspješnog rada same organizacije. Festival donosi bogat program sačinjen od vrhunskih koncerata, master klas radionica za mlade muzičare i panel diskusija, a ulaz na sve događaje je besplatan.

Inicijalna ideja za pokretanje ovog festivala proistekla je iz dubokog poštovanja prema pioniru budvanske džez scene, koji je svojom plemenitošću i ljubavlju prema umjetnosti ostavio neizbrisiv trag.

"Mnogi ljudi iz Budve su jednostavno bili fascinirani njegovom pojavom, plemenitošću i utisku koji je on ostavljao na sve oko sebe, ljubavi prema umjetnosti, prema edukaciji, i želji da ostavi mladima znanje i posvećenost muzici. Mimo Mitrović je definitivno pionir u razvoju džez scene u Budvi. Kad je bio mlad, nije bilo džeza ovdje prisutnog, on je to čuo preko radija, zavela ga je ta muzika i onda je on dalje išao, bio je samouk. Kasnije je živio i u Švedskoj i tamo se bavio džezom, tako da je on negdje pronosio slavu svoga grada svjetskim džez scenama, a onda kasnije se i vraćao svom gradu često i promovisao džez i edukaciju mladih u džez segmentu ovdje u cijeloj Crnoj Gori", ističe Itana Lalović iz NVO Feral.

Ovogodišnje, jubilarno izdanje festivala otvoriće legendarni virtouz Vlatko Stefanovski sa svojim triom, umjetnik koji je i sam pionir u spajanju džeza, roka i balkanske muzičke tradicije. Prije njegovog nastupa, publika će imati priliku da čuje džez obrade u izvođenju učenika Škole za osnovno muzičko obrazovanje uz pratnju Gradske muzike, a aranžmane potpisuje Ivan Ilić. Organizatori naglašavaju da je, prateći Mimovu misiju, edukacija mladih ključni stub festivala.

Zahvaljujući umjetničkoj direkciji bubnjara Slavena Ljuića, festival ove godine okuplja respektabilan internacionalni tim muzičara iz svjetskih džez centara. Među njima su saksofonista Jure Pukl koji gradi karijeru u Njujorku, Žorž Vistel i Karim Blaal iz Pariza, Miloš Čolović koji stvara u Austriji, kao i dobro poznati crnogorski gitarista Šule Jovović, koji projekat podržava od samog početka. Oni će voditi master klas radionice u Modernoj galeriji za čak 50 prijavljenih učenika osnovnih i srednjih muzičkih škola iz cijele Crne Gore. Polaznici ovih radionica dobiće jedinstvenu priliku da 23. maja nastupe na velikoj sceni kao uvertira koncertu sastava „Mimo Sextet“.

Pored muzičkog i edukativnog dijela, program obuhvata i teorijski segment koji se bavi kretanjima u ovoj muzičkoj sferi.

"Ispustila sam da kažem još jedan segment programa. 22. ćemo imati panel koji je posvećen temi pozitivne vibracije migrantskog džeza, na kome će učestvovati svi ovi inostrani umjetnici koji dolaze. Moderaciju će raditi dr Srđa Zlopaša iz NVO Feral, moj kolega, i takođe će učestvovati Maja Popović koja je kulturna menadžerka i koja se dugo bavi džezom ovdje na prostoru Crne Gore", najavljuje Lalović.

Koncertni programi odvijaće se na magičnoj i intimnoj sceni između crkava u Starom gradu, lokaciji koja svojom istorijskom atmosferom dodatno doprinosi filmskoj magiji festivala. Dok se predavanja i paneli održavaju u Modernoj galeriji, koncerti počinju u 21:00 čas.

Realizacija ovako ambicioznog, međunarodnog projekta bila je ozbiljan logistički izazov za malu, ali posvećenu ekipu iz nevladinog sektora. Lalović naglašava da ništa što je istinski vrijedno i lijepo ne dolazi lako, citirajući Njegoševe riječi da se „bez muke pjesma ne ispoje“. Ipak, ključ uspjeha leži u zajedništvu, timskom radu i širokoj podršci lokalne zajednice. Projekat su u prvom redu snažno podržale Opština Budva i Turistička organizacija Budve, kao i brojne lokalne kompanije i privrednici koji su prepoznali važnost vraćanja istinskih, dugoročnih kulturnih vrijednosti gradu.