Građani Budve o plaćanju karticom – slamka spasa ili dug?

Dok inflacija diktira tempo svakodnevnih troškova, sve veći broj građana traži olakšanje u bankarskim karticama. Ono što na prvi pogled djeluje kao praktična pomoć, često krije zamke koje dugoročno opterećuju kućni budžet. 

Gdje je granica između pametne kupovine i čistog duga, objašnjava ekonomski analitičar Davor Dokić.

“Korišćenje kreditnih kartica povećava potrošnju za nekih dvadesetak posto. To je psihološka stvar, jer mnogo je lakše čovjeku da pruča karticu nego da daje keš. Zato se inače forsira bezgotovinsko plaćanje.  Imate dvije vrste kartica, debitnu i kreditnu. Debitna je kad trošite onaj novac koji imate na računu, a kreditna je kad trošite tuđi novac i za to naravno morate da plaćate kamatu. I zbog toga je taj bezgotovinski način plaćanja dominantan danas u svijetu, pogotovo u zapadnom svijetu, tako da to definitivno povećava potrošnju i stvara malo nerealnu sliku o svemu”, pojašnjava Dokić.

Privid besplatnosti i visoka cijena života na rate

Čekove često doživljavamo kao besplatan spas, ali koja je stvarna cijena života na rate kada se saberu bankarske provizije i kamate na minuse, otkriva Dokić:

“Kada plaćate na kraj mjeseca, čini nam se da to i nije neki iznos, međutim kad preračunate matematički, ta kamata je jako visoka i skupa. Preporuka građanima je da troše u okviru svojih mogućnosti i da što manje pokušavaju da uđu u minus, jer su to uvijek dugovi na naplatu. Previsoka potrošnja, preveliko trošenje nije dobro iz prostog razloga što ulazite u začarani krug dužničkih odnosa iz kojeg se veoma teško izlazi.”

U jeku inflacije postavlja se ključno pitanje da li je oslavljanje na karticu strategija preživljavanja ili siguran put u dužničko ropstvo iz kojeg se prosječna plata teško čupa.

Dokić objašnjava:

“Evidentno je da jedan dio tih dugova pojede taj inflatorni udar, međutim, opet se vraćam na to, ako u kontinuitetu imate previsoku potrošnju, morate ući u dužničko ropstvo, a onda čupanje ide veoma teško.”

Anketa Radio Budve: kartica ili keš?

U anketi Radio Budve građani su odgovarali da li im je danas lakše provući karticu ili platiti gotovinom nego planirati svaki trošak od same plate:

 “Troši se pa se troši, ali kartica je uvijek prva kojom plaćam.”.

 “Kartica mi odgovara, ne razmišljam imam li sitno, nemam li sitno. Sto puta doživite, uđete u prodavnicu, nema da vam vrati kusur. Jednostavnije mi je kartica. Ja znam na nju nema mnogo, ali mi j jednostavnije.”.

“Pa radije kartica. Pa jednostavnije, jednostavnije, ništa drugo.”.

 “Karticu, lakše nam dajem pare. Pa lakše karticu. Lakše nam je i za poneti nego novac. I mislim da se manje troši kada plaćamo karticom.”.

 “Planiram trošak od same plate.”.

 “Vjerojatno kad imaju karticu lakše mi je provući, ja mislim. To je makar u moje mišljenje.”.

 “Lakše provući karticu nego čekati od plate, kako ste rekli ili veći.”. “Može kartica, može i keš.”

Rezultati pokazuju da građani i dalje preferiraju kartice zbog praktičnosti, ali su svjesni i rizika prekomjerne potrošnje.

Jasno je da je plastika postala slamka spasa, ali ta slamka često ima i visoku cijenu koju plaćamo te kasnije. Na kraju, stabilnost ipak ne donosi banka, već realno planiranje onoga što imamo u novčaniku.

D.B.

Izvor: Radio Budva