Jović: Razgovor je osnova razvoja, a ne skupe igračke i tableti

Prekomjerna upotreba mobilnih telefona i tableta kod djece mlađe od tri godine ozbiljno ugrožava njihov socio-emocionalni razvoj, finu motoriku i govor, upozorila je Mirjanka Jović, logoped JPU „Ljubica Jovanović – Maše“. Umjesto digitalnih sadržaja koji djeluju poput hipnoze, stručnjaci savjetuju povratak osnovama, živoj riječi i neprestanom razgovoru sa djetetom.

U svijetu gdje je najlakše posegnuti za mobilnim telefonom kako bi se dijete umirilo, cijenu plaćaju najmlađi. Jović je ukazala na alarmantan trend: djeca sve češće „progovaraju“ na engleskom jeziku, dok istovremeno gube osnovne sposobnosti komunikacije i socijalizacije na maternjem jeziku.

Prema riječima Jović, roditelji često miješaju mehaničko ponavljanje sa stvarnim napretkom. Situacija u kojoj dijete od godinu ili dvije provodi sate uz ekran ostavlja trajne posljedice na spektar razvojnih aspekata.

„Kada date telefon djetetu od godinu dana, ono samo pokreće prstiće i gleda u ekran. To je bukvalno hipnoza. Mame kažu: 'On zna da broji do dvadeset na engleskom', ali to nije govor. To su napamet naučene riječi bez razumijevanja, dok se istovremeno stopiraju krupna motorika, učenje i stvarne saznajne funkcije“, ističe Jović.

Ona dodaje da su joj roditelji priznavali da djeca provode i po tri-četiri sata dnevno uz YouTube, što je previše čak i za odraslu osobu, a za razvoj djeteta pogubno.

Emocionalne blokade 

Problem nije samo u jeziku, već i u nemogućnosti djeteta da obradi sopstvene emocije. Kada se djetetu koje je naviklo na ekran on oduzme, dolazi do burnih reakcija koje roditelji često pogrešno tumače.

„Tu nema zdravog razvoja emocija. Dijete ne umije da ispolji osjećanja prema bližnjima ni prema drugarima. Kada mu otmete telefon, javlja se vriska i nezadovoljstvo jer ono ne poznaje drugi način komunikacije. Za ovo su, moram reći, direktno odgovorni roditelji“, jasna je Jović.

Ipak, ona ne isključuje tehnologiju u potpunosti, ali naglašava da ona može biti korisna tek nakon treće i po ili četvrte godine, i to isključivo uz aktivno učešće roditelja.

Pravilan pristup je gledanje crtanog filma zajedno sa djetetom, postavljanje pitanja poput „Šta bi ti uradio na njenom mjestu?“ ili „Je li Snežana pogriješila?“...Cilj je pretvaranje pasivnog posmatranja u aktivni razgovor.

Razgovor kao besplatan lijek

Logoped naglašava da put ka pravilnom odrastanju ne zahtijeva skupe igračke niti komplikovane metode. Rješenje je najjednostavnije, a često najteže za zaposlene roditelje svakodnevna komunikacija.

„Nije problem kad spremate dijete za vrtić da mu kažete: 'Hajde donesi mi cipelice, vidi kako su sive, hajmo da ih očistimo'. To je suština. Razgovor od jutra do sutra, verbalizovanje svake situacije u kojoj se dijete nalazi, jedini je put do zdravog razvoja“, zaključuje Jović.

Tekst priredila redakcija Portala RTV Budva

Izvor: Radio Budva