Legalizacija objekata u zastoju: Od 62.500 zahtjeva riješeno samo 6%

U Crnoj Gori je do sada predato oko 62.500 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, od čega je riješeno svega šest odsto, izjavio je Nikola Ražnatović iz Direktorata za legalizaciju bespravnih objekata.

Foto: Pexel

Ražnatović je naveo da je teško dati podatak koliko je nelegalnih objekata na teritoriji Crne Gore, a da je od 2018. godine do jula 2025. godine predato 62.495 zahteva, od čega je 3.589 zahtjeva riješeno, što je oko šest odsto u odnosu na broj predatih zahtjeva.

“Javnost je mogla da vidi satelitske snimke objekata, a sljedeće godine radimo kontrolni snimak. Snimak od jula je bazični koji se neće mijenjati. Objekti izgrađeni nakon jula ove godine koji nemaju dozvolu, neće moći da se upišu u katastar, nakon čega će morati da se donese rješenje o njihovom rušenju. Ukoliko je objekat iz jula 2025. godine prepoznat kao objekat sa pločom, on moći da se legalizuje“, naveo je Ražnatović gostujući u emisiji RTV Podgorica, prenosi CdM.

On je kazao da ne može reći koliko je objekata na državnoj zemlji na teritoriji Podgorice izgrađeno jer ne raspolažu sa tim brojkama.

“S obzirom na to da se ortofoto snimak još obrađuje, a za obradu je potrebno oko šest mjeseci. Kada govorimo o nelegalnom graditelju, prva i osnovna stvar je da se taj objekat stavi na listu nepokretnosti, odnosno u katastru. Ukoliko nije upisan, mora se izraditi geodetski elaborat premera izmjerenog stanja, sa tim elaboratom zajedno sa izjavom ovjerenom kod notara ide se u područnu jedinicu katastra i tu se podnosi kompletna dokumentacija. Nakon dobijanja rješenja o upisu bespravnog objekta u katastar, bespravni graditelj prikuplja dokumentaciju i odlazi u jedinicu lokalne samouprave kako bi predao zahtjev za legalizaciju“, pojasnio je Ražnatović.

Kako je kazao, za izradu elaborata je potrebno izdvojiti oko 250 eura, zavisno od veličine objekta, te da ovjeravanje izjave kod notara izjave košta oko 7 i po eura, tj. za prvi korak je potrebno izdvojiti oko 300 eura sa svim taksama.

“Što se tiče dokumentacije koja se predaje u jedinicu lokalne samouprave, potrebno je popuniti Zahtjev za legalizaciju, potrebno je dostaviti ponovo ovjeren elaborat iz katastra (kopija ili original), fotografije svih fasada i list nepokretnosti i to je sva potrebna dokumentacija za jedinicu lokalne samouprave. Oni imaju rok od 15 dana da vam odgovore na vaš zahtjev da li je dokumentacija kompletna, ukoliko nije imate rok od 90 dana za dostavljanje dopune dokumentacije bez koje neće moći da se dostavi rješenje za legalizaciju“, naveo je Ražnatović.

Besplatne zone za legalizaciju su na seoskim područjima, svaka opština je donijela odluku o urbanim sanacijama, samo je potrebno prikupiti dokumentaciju i predati je, naveo je Ražnatović.

Ražnatović kaže da je ovako mali broj riješenih zahtjeva bio uslovljen donošenjem plana generalne regulacije, kao i da je 2021. godine tadašnje ministastvo odustalo od toga i to je dovelo do zastoja.

Objašnjava da Zakon nije definisao rokove za samu legalizaciju, već rok od šest mjeseci da ljudi koji nemaju upisan objekat u list nepokretnosti, predaju zahtjev. Taj rok ističe 14. februara, a ministar je na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore rekao da će taj rok biti produžen za još šest mjeseci.

Navodi da je zakon „krajnje uprošćen“ i da definiše da se može legalizovati svaki objekat koji ne ugrožava javnu infrastrukturu.