Ljekari mogu raditi i poslije 66. godine, uvode se mobilne apoteke, elektronski kartoni…
Krajem prošle godine Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se predlaže niz sistemskih novina za unapređenje zdravstvenog sistema, jačanje digitalizacije i boljeg pristupa zdravstvenim uslugama, posebno u ruralnim sredinama. Dokument je upućen u skupštinsku proceduru.
Jedna od novina odnosi se na preciznije definisanje pojma digitalnog zdravlja, koje se povezuje sa upotrebom informaciono-komunikacionih tehnologija u liječenju, dijagnostici, promociji zdravlja i rehabilitaciji. Istovremeno, zakon uvodi i novi pojam – mobilna apoteka, kao poseban vid prometa na malo ljekova i medicinskih sredstava, putem specijalno opremljenih vozila, čime se otvara mogućnost da stanovnici seoskih područja lakše dođu do neophodne terapije.
Izmjene predviđaju i da zdravstvena ustanova Montefarm može, izuzetno, obavljati promet ljekova i putem mobilnih apoteka, dok će uslove za njihov rad propisivati Ministarstvo zdravlja.
“Značajan dio izmjena odnosi se na digitalizaciju zdravstvenog sistema i normativno usklađivanje sa novim propisima koji uređuju upravljanje podacima u oblasti zdravstva. U tom kontekstu preciziraju se pravila o vođenju i razmjeni medicinske dokumentacije, upotrebi elektronskog potpisa i pečata, kao i obaveznoj interoperabilnosti sa Integralnim zdravstvenim informacionim sistemom (IZIS)”, navodi se u obrazloženju.
Posebno je naglašeno da se odluke o liječenju pacijenata ne mogu donositi isključivo na osnovu rezultata obrade podataka dobijenih primjenom vještačke inteligencije, čime se dodatno štiti profesionalna i etička uloga zdravstvenih radnika.
Predlog zakona donosi i izmjene u dijelu kadrovskih rješenja.
“Precizirani su uslovi pod kojima zdravstveni radnici stariji od 66 godina, sa najmanje 15 godina staža i odgovarajućom specijalizacijom, mogu nastaviti da rade ukoliko se na oglas ne prijave kandidati koji ispunjavaju propisane uslove. Takođe, propisan je izuzetak od obaveze obavljanja pripravničkog staža za doktore medicine i stomatologije koji posjeduju formalne kvalifikacije stečene u državama članicama Evropske unije”, naglašeno je u Predlogu zakona.
Osim toga izmjene se odnose i na način sticanja specijalizacija i užih specijalizacija, priznavanje profesionalnih kvalifikacija babica stečenih u trećim državama, kao i na izdavanje privremenih licenci za rad.
Kao jedna od novina izdvaja se formiranje Agencije za digitalno zdravlje, kao samostalnog i nezavisnog pravnog lica čiji je osnivač Vlada Crne Gore.
“Agencija će biti zadužena za operativne, tehničke i razvojne poslove u vezi sa funkcionisanjem i održavanjem IZIS-a, kao i za druge aktivnosti koje se odnose na digitalizaciju zdravstvenog sistema. Zakonom se detaljno uređuju njen pravni položaj, nadležnosti, organi upravljanja, način finansiranja i javnost rada”, pojašnjeno je u dokumentu.
Usvajanje ovog zakona ima za cilj stvaranje jasnog i funkcionalnog normativnog okvira koji će omogućiti standardizaciju zdravstvenih podataka, centralizaciju registara i integraciju informacionih sistema, u skladu sa Strategijom razvoja digitalnog zdravlja 2024–2028.
Predložene izmjene, kako se zaključuje, trebalo bi da doprinesu efikasnijem, dostupnijem i savremenijem zdravstvenom sistemu, uz jaču institucionalnu podršku digitalnoj transformaciji zdravstva u Crnoj Gori.
Izvor: CDM