Ljiljanić: Regionalna saradnja ključna za realizaciju Jadransko-jonskog koridora
Jadransko-jonski koridor može unaprijediti povezanost regiona, olakšati transport robe i podstaći privredni razvoj, ali je za realizaciju projekta neophodna koordinacija država i institucija, poručeno je na završetku regionalne konferencije ADRIA NEXT u Budvi.
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić ocijenio je da su regionalna saradnja i kontinuirani dijalog ključni kako bi planovi o izgradnji Jadransko-jonskog koridora bili pretvoreni u konkretne infrastrukturne projekte.
Sumirajući razgovore tokom dvodnevne konferencije, Ljiljanić je kazao da je skup potvrdio zajedničko razumijevanje značaja koridora za efikasnije kretanje ljudi i robe, povezivanje tržišta i stvaranje povoljnijih uslova za razvoj privrede.
„Za Monteput, zaključci i razmjena iskustava sa konferencije predstavljaju podsticaj za nastavak dijaloga sa regionalnim partnerima, kako bi se dogovoreni planovi postepeno pretvarali u konkretne rezultate“, poručio je Ljiljanić.
On je zahvalio učesnicima na doprinosu i istakao da je saradnja država i relevantnih institucija važna za ostvarivanje zajedničke vizije razvoja Jadransko-jonskog koridora.
Bolja saobraćajna povezanost, efikasnije logističke veze i snažnije povezivanje luka, auto-puteva i željeznice ključni su za konkurentnost kompanija i razvoj poslovanja u regionu, ocijenjeno je na panelu posvećenom ekonomskim potencijalima koridora.
Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Pavle Radovanović poručio je da Jadransko-jonski koridor treba da bude među regionalnim prioritetima.
„Njegov značaj prevazilazi saobraćajnu infrastrukturu i direktno utiče na poslovanje kompanija. Tema je važna i nudimo podršku da Jadransko-jonski koridor bude u vrhu prioriteta“, kazao je Radovanović, izražavajući nadu da će projekat uskoro biti realizovan.
Predsjednik Foruma privrednih komora Jadransko-jonske regije iz Hrvatske Joze Tomaš ocijenio je da regionalni skupovi pružaju priliku za zajedničko sagledavanje prepreka i slabosti koje usporavaju privrednu saradnju.
Prema njegovim riječima, ekonomske efekte Jadransko-jonskog auto-puta ne treba posmatrati odvojeno od luka i željezničke infrastrukture.
„Bez kvalitetnog povezivanja tih sistema izostaje dio ekonomskih koristi koje koridor može donijeti. Riječ je o projektu koji može dugoročno transformisati region i otvoriti kompanijama veće mogućnosti za nastup na trećim tržištima“, istakao je Tomaš.
Direktor Privredne komore Primorske iz Slovenije Robert Rakar ukazao je na izazove sa kojima se suočava saobraćajna infrastruktura u njegovoj zemlji, kroz koju prolaze dva važna panevropska koridora.
Prema podacima koje je iznio, na čvoru Postojna tokom 2024. godine evidentirano je 6,6 miliona teretnih vozila, odnosno oko 18.000 dnevno. Samo deset odsto njih zaustavlja se u Sloveniji, dok ostala vozila nastavljaju put kroz zemlju.
Rakar je upozorio da gužve i preopterećenost puteva negativno utiču na poslovanje i da razvoj drumskih saobraćajnica nije dovoljan bez odgovarajuće željezničke infrastrukture.
„Ako nemamo dobre željeznice, sav će se teret prenijeti na auto-puteve“, poručio je on.
Predsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine Marko Šantić ocijenio je da bi Jadransko-jonski koridor omogućio kompanijama iz BiH bolju povezanost i veću konkurentnost, uz bolje iskorišćavanje geografskog položaja zemlje.
Poseban potencijal vidi u sektorima proizvodnje hrane, poljoprivrede i turizma.
„Koridor ne treba posmatrati isključivo kao auto-put, već kao širi infrastrukturni sistem koji bi trebalo da obuhvati željeznicu, gasovod i logističke centre. Bolja povezanost sa lukama dodatno bi olakšala protok robe i poslovanje kompanija“, rekao je Šantić.
Andrea Ballarin iz Foruma privrednih komora Jadransko-jonske regije istakao je da se vrijednost koridora mora mjeriti i ekonomskim i društvenim mogućnostima koje otvara za područja kroz koja prolazi.
Kako je naveo, osim fizičke infrastrukture, važni su prateće usluge, procedure i saradnja država. Posebno je ukazao na potrebu izgradnje bezbjednih parking-zona sa osnovnim uslugama za profesionalne vozače.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija podržava ulaganja u takve objekte, a Italija je od 2019. godine, kada je imala jednu parking-zonu, razvila mrežu od više od 30 takvih lokacija uz finansijsku podršku Evropske komisije.
Drugi panel bio je posvećen primjeni bezbjednosnih standarda i mjerama koje mogu doprinijeti sigurnijem odvijanju saobraćaja.
Profesor Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Dalibor Pešić kazao je da Srbija opravdano ulaže u izgradnju auto-puteva i brzih saobraćajnica, uključujući i sa aspekta bezbjednosti.
Ipak, upozorio je da primjena mjera zaštite učesnika u saobraćaju i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
„Na putevima najvišeg ranga primjenjuju se najviši standardi zaštite učesnika u saobraćaju. Ipak, primjena mjera bezbjednosti i dalje nije na zadovoljavajućem nivou“, rekao je Pešić.
Tomaž Tollazi sa Univerziteta u Mariboru istakao je da rast intenziteta saobraćaja zahtijeva pravovremenu primjenu savremenih elektronskih sistema i vještačke inteligencije u nadzornim centrima.
Ocijenio je da države moraju bolje predviđati potrebe saobraćaja i pripremiti infrastrukturu za njegovo dalje povećanje.
Spasoje Mićić sa Univerziteta Apeiron u Banjoj Luci ukazao je na značaj povezivanja podataka o rizičnim lokacijama sa konkretnim planovima za njihovo saniranje.
„Naše iskustvo je pokazalo da mjerenje opasnih mjesta treba da prati i plan sprovođenja intervencije. Prepoznali smo neke rizike prije deset godina, ali ih ni dan-danas nijesmo riješili“, kazao je Mićić, naglašavajući potrebu za boljom koordinacijom i efikasnijom primjenom mjera.
Boško Matović sa Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore istakao je da su kvalitetne baze podataka neophodne za precizne analize i unapređenje bezbjednosti na putevima.
„Aplikacija i softver nijesu dovoljni. Potrebna su mjerenja, snimanja i unošenje tih podataka u baze, jer ćemo tek tada moći da sprovodimo kvalitetnije analize“, poručio je Matović.
Prva regionalna konferencija ADRIA NEXT okupila je predstavnike institucija, privrednih komora i akademske zajednice iz regiona. U fokusu skupa bili su razvoj Jadransko-jonskog koridora, unapređenje saobraćajne infrastrukture i mobilnosti, kao i bolje povezivanje država Zapadnog Balkana sa Evropom.