Konkurentnost turističke destinacije ne smije biti ugrožena EURO MODELOM

Turistička privreda Podgorice i Crne Gore podržava povećanje zarada zaposlenih, ali insistira na predvidljivoj, faznoj i ekonomski održivoj primjeni najavljenog Euro modela.

Na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore (PKCG) poručeno je da je prije konačne primjene ove reforme neophodno izraditi posebnu sektorsku analizu kako bi se spriječili negativni efekti na poslovanje, zaposlenost i međunarodnu konkurentnost destinacije.

Predstavnici turističkog sektora naglašavaju da je rizik od rasta troškova rada posebno izražen kod sezonskih hotela, mikro i malih preduzeća, te u objektima na sjeveru Crne Gore, gdje je sezona kraća, a logistički i operativni troškovi znatno veći.

Pad profitabilnosti uprkos rastu prihoda

Preliminarna analiza sektora smještaja i ishrane, koju je predstavila sekretarka Odbora Sanja Marković, pokazuje da je u 2025. godini zabilježen rast poslovnih prihoda od 6,6 odsto, ali je istovremeno neto profitna stopa pala sa 5,9 na 2,7 odsto.

Od 20 vodećih kompanija po dobiti iz 2024. godine, čak 14 je u narednoj godini ostvarilo manji profit, dok je kod 16 zabilježen pad neto profitne stope. Ovi podaci jasno ukazuju na to da rast prihoda ne prati rast profitabilnosti, čime se drastično smanjuje kapacitet privrede da bez posljedica apsorbuje dodatne troškove poslovanja.

„Naš cilj mora biti da zaposlenima obezbijedimo veći dohodak, ali i uslove u kojima će crnogorska turistička privreda moći te zarade da finansira na održiv način. Za turizam je ključno pitanje da li ćemo nakon svih promjena i dalje moći da ponudimo proizvod koji je kvalitetan, cjenovno konkurentan i dovoljno profitabilan za nova ulaganja tokom cijele godine“, poručio je zamjenik predsjednika Odbora Luka Bulatović.

Ograničen prostor za prenos troškova na cijene

Na sjednici je istaknuto da je prelivanje novih troškova na krajnje cijene usluga izuzetno ograničeno, jer su aranžmani za turističku 2027. godinu već ugovoreni ili su u fazi ugovaranja. Pored toga, sektor se već suočava sa kumulativnim pritiskom:

• Rast sporednih troškova: Povećanje PDV-a na smještaj, te skok parafiskalnih i komunalnih nameta.
• Izmjene viznog režima: Promjene politike prema ključnim emitivnim tržištima koja obuhvataju 25 odsto ukupnih dolazaka turista.
• Kompresija zarada: Rizik od narušavanja raspona plata u odnosu na stručnu spremu, odgovornost i produktivnost radnika.

Privrednici upozoravaju da bi naglo opterećenje poslodavaca bez kompenzacionih mjera moglo dovesti do skraćivanja sezone, smanjenja broja stalno zaposlenih, zatvaranja dijela malih objekata i zamrzavanja investicionih projekata.

Ključni zahtjevi i predložene mjere

Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva pozvao je Vladu Crne Gore i nadležne institucije na hitan, suštinski dijalog. Kako bi se očuvala stabilnost sektora, privrednici predlažu sljedeće korake:

1. Izrada sektorske procjene uticaja: Objedinjena analiza ukupnog (kumulativnog) efekta fiskalnih, radnih i regulatornih mjera na turističku privredu.
2. Korekcija stope PDV-a: Smanjenje PDV-a na usluge smještaja na 10%, odnosno na 7% u periodu van glavne sezone.
3. Poreske olakšice za cjelogodišnji rad: Uvođenje podsticaja za poslodavce koji zadržavaju radnike tokom čitave godine, sa posebnim akcentom na sjeverne opštine.
4. Zadržavanje stope poreza na dobit: Očuvanje stope od 12% za reinvestiranu dobit.
5. Ulaganje u produktivnost: Mjere podrške kroz digitalizaciju, edukaciju kadra, tehnološka ulaganja i projekte produženja sezone.

Članovi Odbora zaključuju da politika konkurentnosti turizma mora funkcionisati kao jedinstvena i međuresorska strategija, te da rast životnog standarda i rast zarada moraju biti čvrsto povezani sa rastom produktivnosti i stvaranjem nove vrijednosti u privredi.