Matvej Polaković: Dom ne završava unutar četiri zida – Budva postaje centar ekološkog aktivizma

Dok Crna Gora obilježava 35 godina od proglašenja ekološkom državom, stvarnost na terenu često demantuje taj naslov. Ipak, pojedinci poput Matveja Polakovića, lokalnog aktiviste i volontera, dokazuju da promjena dolazi "odozdo". Gostujući u jutarnjem programu, Polaković je podijelio svoja iskustva o borbi protiv požara, važnosti reciklaže i viziji Crne Gore u kojoj otpad nije problem, već resurs.

Ekologija kao vaspitanje, a ne samo hobi

Polaković ističe da je osnovni problem u Crnoj Gori nedostatak svijesti da je javna površina jednako važna kao i privatni posjed. Za njega, ekologija počinje onog trenutka kada shvatimo gdje se zaista nalazi naš dom.

"Moje mišljenje je da dom ne završava oko četiri zida. Društvo, zajednica i okolina u kojoj živimo – to je u stvari dom. Ako želimo da budemo napredni, moramo biti odgovorni prema prirodi", poručuje Polaković.

Iako stopa reciklaže u Crnoj Gori trenutno iznosi skromnih 2%, on vidi nadu u novim generacijama. Smatra da bi sistemska edukacija, započeta još prije tri decenije, danas dala potpuno drugačiju sliku društva.

Prva stranačka inicijativa dobrovoljnih vatrogasaca

Jedan od najhrabrijih poduhvata u kojima Matvej učestvuje je gašenje šumskih požara. On je dio prve inicijative stranaca u Crnoj Gori koja direktno pomaže Službi zaštite i spašavanja. Trenutno su u procesu registracije Dobrovoljnog vatrogasnog društva.

"Prošlu godinu smo uspješno završili šest akcija gašenja šumskih požara. Mi ne gasimo visoko drveće, već nisko rastinje i travu, što je često najteži dio posla zbog nepristupačnog terena. Ako je čovjek izdržljiv i voli prirodu, ne postoje prepreke da uđe u šumu i zaustavi požar", objašnjava on, pozivajući sve zainteresovane da se priključe nakon završetka registracije i obuke.

Svaka posljednja subota u mjesecu: Reciklaža u Budvi

Najkonkretniji projekat koji Polaković promoviše je akcija reciklaže u "Staroj školi" u Budvi, koja se održava svake posljednje subote u mjesecu. Akcija traje već tri godine i okuplja sve veći broj građana.

Prikupljaju se papir, plastične flaše, ambalaža od kućne hemije, metalne konzerve i aluminijum, dio tvrde plastike ide u Podgoricu gdje se prave daske, dok se ostatak priprema za izvoz jer Crna Gora još uvijek nema dovoljno prerađivačkih pogona.

"Kada počnete da selektujete otpad, shvatite da je 50-60% onoga što bacite zapravo reciklabilno. Moja mašta je da svaka opština dobije reciklažni centar kojem građani imaju pristup svaki dan, a ne samo jednom mjesečno", ističe Matvej.

Rešenje: Investicije, ali i kazne

Iako je edukacija ključna, Polaković je jasan – bez stroge kaznene politike i infrastrukture, napredak će biti spor.

"Potrebne su jake investicije za reciklažne centre, ali i uvođenje kazni za nepravilno odložen otpad. Mislim da jedino tako možemo dovesti čovjeka u situaciju da o ekologiji razmišlja kroz svakodnevne postupke".

Sljedeća prilika da pokažete odgovornost je već ove subote, 28. februara, u Staroj školi u Budvi. Aktivisti poručuju da je proces jednostavan, a za porodice sa djecom može biti i edukativna igra.

Priredila redakcija portala RTV Budva, Izvor: Televizija Budva, Jutarnji program