Miločer i Sveti Stefan na milost i nemilost: Biseri Jadrana bez formalne zaštite, institucije ćute dok beton guta nasljeđe

Iako su Miločerski park i kompleks Svetog Stefana simboli crnogorskog turizma i istorije, ovi prostori i dalje nemaju status zaštićenog kulturnog dobra, što otvara vrata agresivnoj gradnji i trajnoj devastaciji prostora, upozoravaju mještani i aktivisti.

Borba za očuvanje Miločera i Svetog Stefana, koja traje već više od četiri godine, ogolila je poražavajuću činjenicu, jedan od najvrijednijih predjela Crne Gore pravno je nezaštićen. Dok se investitori vode isključivo logikom profita, nadležne institucije godinama ignorišu inicijative građana da se ovom kompleksu prizna status kulturnog dobra, čime bi se spriječila izgradnja desetina hiljada kvadrata stambenog prostora za prodaju.

Blažo Kažanegra iz fondacije „Bankada“ ističe da većina građana i turista živi u zabludi vjerujući da je Miločer pod zaštitom države.

„Nevjerovatna je činjenica da Miločerski park još uvijek nije zaštićen. To je kao da u Rimu saznate da vila Borghese nema nikakvu zaštitu, već se tretira kao obična livada. Mi smo 2021. godine podnijeli zahtjev za zaštitu, inicijativa je prihvaćena, ali proces ni nakon četiri i po godine nije okončan. Zbog tog institucionalnog vakuuma danas imamo prijetnju izgradnje objekata od 20.000 kvadrata u srcu parka“, upozorava Kažanegra.

Problem neplanske gradnje i uništavanja priobalnog pojasa, prema riječima aktivista, leži u sprezi manjka ekološke svijesti i odsustva vladavine prava. Dok privatni investitori prirodno teže maksimizaciji profita, institucije su te koje bi trebale da postave barijere što u Budvi često izostaje.

„Naša kulturna i prirodna baština je bukvalno na milost i nemilost investitora. Tek mali procenat njih, manje od 10 odsto, svojom slobodnom voljom odluči da sačuva maslinu ili smanji gabarit objekta iz moralnih razloga. Država ih na to ne primorava“, kaže Kažanegra, dodajući da su magistrale od Budve do Petrovca postale „groblja maslina“ koje se nelegalno presađuju i suše.

Kult "instant zarade" odbija kvalitetne goste

Upozoravajući na dugoročne posledice, mještani ističu da betonizacija direktno ugrožava turistički potencijal. Primjeri poput Dubrovnika pokazuju da gosti dolaze upravo zbog autentičnosti i kulturne baštine, a ne zbog betonskih spavaonica.

„Ljudi dolaze zbog nasljeđa, bilo ono prirodno ili kulturno. Kult instant zarade dovodi do toga da se resursi ekspresno uništavaju. Ako uništimo maslinjake i plaže, gubimo identitet i kvalitetne goste. Investitori moraju da shvate da bi dugoročno imali mnogo veće prihode kroz održivi razvoj, čuvajući ono što smo dobili na dar od predaka“, zaključuje Kažanegra.

Borba za Brdo Spas, Miločer i Sveti Stefan nije samo pitanje prostornog planiranja, već odbrane identiteta. Način na koji se danas odnosimo prema ovim draguljima odrediće kakav ćemo grad ostaviti generacijama koje dolaze.

Tekst priredila redakcija Portala RTV Budva

Izvor: TV Budva/Emiisja "Moj grad"