Na današnji dan pokrenuta Wikipedia, najveća slobodna enciklopedija na svijetu
Na današnji dan, 15. januara 2001. godine, pokrenuta je Wikipedia, slobodna internet enciklopedija koja je u potpunosti promijenila način na koji ljudi širom svijeta pristupaju informacijama. Ideja osnivača Džimija Vejlsa bila je jednostavna, ali revolucionarna - omogućiti svakome da može da čita, ali i da doprinosi stvaranju znanja, bez finansijskih ili institucionalnih prepreka.

Za razliku od klasičnih enciklopedija, Wikipedia je od samog početka zasnovana na zajedničkom radu volontera. Hiljade urednika svakodnevno pišu, dopunjuju i provjeravaju članke, poštujući principe neutralnosti i pouzdanosti izvora. Upravo takav model omogućio je njen brz rast i prilagođavanje savremenim potrebama korisnika.
Danas Wikipedia postoji na stotinama jezika i sadrži desetine miliona članaka iz gotovo svih oblasti znanja. Postala je jedan od najposjećenijih sajtova na svijetu i prvi izvor informacija za učenike, studente, novinare i istraživače. Iako se često vodi polemika o njenoj pouzdanosti, njen značaj u širenju znanja i informacija je neosporan.
Priča o nastanku Wikipedije zapravo počinje neuspjehom jednog drugog projekta. Prije nego što je nastala slobodna enciklopedija koju danas poznajemo, Džimi Vejls i Lari Sanger su 2000. godine pokrenuli projekat pod nazivom Nupedia. Nupedia je imala sličan cilj, ali potpuno drugačiji metod. Članke su pisali isključivo eksperti, a proces recenzije je bio toliko strog i spor da je u prvoj godini postojanja objavljeno svega desetak članaka.
Shvativši da takav model ne može pratiti brzinu interneta, Sanger je predložio korišćenje wiki tehnologije (softvera koji omogućava korisnicima da kreiraju i mijenjaju veb stranice putem pretraživača). Ideja je bila da Wikipedia služi kao „pomoćni“ projekat koji bi ubrzao protok sadržaja za Nupediju. Međutim, Wikipedia je pokrenuta 15. januara 2001. godine i doživjela je eksplozivan rast. Za samo nekoliko mjeseci imala je više stotina članaka, nadmašivši Nupediju i pokazavši da je moć mase (crowdsourcing) jača od zatvorenih ekspertskih krugova.
Ime „Wikipedia“ osmislio je upravo Sanger, spajajući havajsku riječ „wiki“ (što znači „brzo“) i završetak riječi enciklopedija. Iako su u početku postojale sumnje da će dopuštanje bilo kome da uređuje sadržaj dovesti do haosa, desilo se suprotno. Formirala se zajednica koja je uspostavila stroga pravila, a Wikipedia je 2003. godine prešla pod okrilje neprofitne zadužbine Wikimedia Foundation, čime je osigurano da sajt nikada ne postane komercijalan ili zavisan od oglašivača.
Danas je fascinantno to što je prvi članak ikada napisan bio jednostavan pozdrav svijetu, a sada, decenijama kasnije, taj „brzi“ projekat predstavlja najdetaljniju arhivu ljudske civilizacije ikada sastavljenu na jednom mjestu.
U savremenom dobu, gdje su digitalni prostori često preplavljeni reklamama i algoritamski vođenim sadržajem, Wikipedia ostaje rijetka oaza koja nije komercijalizovana. Kao neprofitna platforma koja opstaje zahvaljujući donacijama svojih korisnika, ona predstavlja simbol slobodnog interneta i dokaz da zajednički rad može stvoriti univerzalno dobro.