Društvo

Na Kritu otkrivena nova egzotična vrsta, zagrijavanje mora alarmantno

Dok se temperature mora podižu 20 odsto brže od globalnog prosjeka, naučnici upozoravaju da Sredozemlje prolazi kroz trajnu transformaciju morske geografije, o čemu svjedoči i najnovije otkriće tropske ribe u grčkim vodama.

Foto: ilustracija/pixabay
Foto: ilustracija/pixabay

Naučnici su krajem prošle godine kod južne obale Krita identifikovali odrasli primjerak žutoprugaste anđeoske ribe (Pomacanthus maculosus), vrste koja prirodno nastanjuje koralne grebene Crvenog mora i Persijskog zaliva. Ovo otkriće, koje prenosi portal biodiversity.gr, nije samo izolovan slučaj, već jasan indikator da Mediteran prelazi „termički prag“, pretvarajući nekada umjerene vode u pogodno okruženje za tropske organizme.

Stručnjaci razmatraju dvije glavne teorije o dolasku ove ribe do grčkih obala. Prva se odnosi na postepenu migraciju iz već postojećih populacija u istočnom Mediteranu (Levant), dok druga sugeriše mogućnost slučajnog bjekstva iz privatnih kolekcija ili akvarijuma.

Ipak, šira slika je mnogo ozbiljnija. Činjenica da se Mediteran zagrijeva znatno brže od ostatka svjetskih okeana omogućava tzv. lesepsijskim migrantima, vrstama koje prolaze kroz Suecki kanal, da ne samo prežive, već i da se trajno nasele u novim staništima.

Invazivne vrste mijenjaju podvodni svijet

Anđeoska riba je samo najnoviji dodatak dugoj listi stranih organizama koji drastično mijenjaju biodiverzitet regije. Među najproblematičnijim vrstama koje su već preplavile Egejsko more izdvajaju se:

Srebrnobrazna napuhača: Poznata po smrtonosnom neurotoksinu, ova riba je nejestiva i predstavlja ogromnu opasnost za ribare jer svojim snažnim čeljustima uništava mreže.

Riba lav: Proždrljivi predator koji može smanjiti populaciju domaćih riba za čak 80 odsto u kratkom periodu. Grčke vlasti sada promovišu njenu upotrebu u ishrani, uz prethodno uklanjanje otrovnih bodlji, kako bi se biološkim putem suzbilo njeno širenje.

Zec-ribe: Ovi biljojedi, koje nazivaju „kosilicama mora“, ogolili su morske grebene, pretvarajući podvodne šume algi u puste površine i time narušavajući lanac ishrane.

Iako vizuelno atraktivni, ovi „egzotični gosti“ su zapravo glasnici klimatskih promjena. Krit, kao ključna tačka za praćenje ekoloških promjena u Sredozemlju, ukazuje na to da bi Egejsko more ubrzo moglo postati tropski produžetak Indijskog okeana.

Glavni izazov za morsku biologiju u narednim godinama biće praćenje interakcije između novih i autohtonih vrsta, dok će turizam i ribarstvo morati da se prilagode novoj, tropskoj realnosti Mediterana.