Od 2022. do 2025. formirano 268 predmeta protiv najmanje 424 državna službenika zbog navoda o zlostavljanju

Rezultati projekta „Ujedinjeni protiv zlostavlja“ kojeg su u protekle dvije godine zajedno sprovodile nevladine organizacije Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava predstavljeni su danas u Podgorici. U slopu projekta osiguran je monitoring sudskih postupaka u slučajevima torture i rodno zasnovanog nasilja.

„Zabrana slostavljanja je temeljna vrijednost demokratskog društva kako to naglašava Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi. U procesu pristupanja EU crna Gora se obavezala da dokaže da tu vrijednost poštuje u praksi. Međutim, taj dokaz izostaje. Imajući u vidu neslavnu istoriju neistraženih i nekažnjenih slučajeva torture koji su bili dokumentovani video zapisima poput onih u Zlatarskoj ulici, nad Miloradom Martinovićem i u Sky prepiskama, povjerenje javnosti u vladavinu prava je ozbiljno narušeno. Utisak tolerisanja ili čak saučesništva institucija je i dalje prisutan,“ navela je Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava.

Gorjanc Prelević je podjestila da je opšte završno mjerilo za zatvaranje poglavlja 23 da Crna Gora mora da štiti ljudska prava u zakonima i praksi, da mora da osigura brz i adekvatan pravosudni odgovor na zlostavljanje u skladu sa preporukama Evropskog komiteta za sprejćavanje mučenja, uključujući slučajeve rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici.

„Te preporuke nisu ispunjene što potvrđuje i nedavno procurjeli preliminarni nalazi treće posjete Evropskog komiteta za sprejćavanje mučenja u posljednjih pet godina. Takođe, podaci u postupanju državnog tužilaštva u posljednje četiri godine pokazuju mješovitu sliku. Od 2022. godine do 2025. godine formirano je 268 predmeta protiv najmanje 424 državna službenika zbog navoda o zlostavljanju. Optužni akt je podignut u svakom petom slučaju, gotovo polovina prijava je odbačena dok je skoro trećina ostala neriješena,“ navela je ona. 

Istakla da je zabilježen i porast broja prijava zlostavljanja. 

„Prošle godine podnijeto najviše  prijava u posljednje četiri godine – 75, što je čak četiri puta više nego 2022. godine. Došlo je do određenog poboljšanja u stopama optuženja i osužujućih presuda kao i do blagog pooštravanja kaznene politike. Ipak, slučajevi apsolutne zastarjelosti u predmetima policijskog zlostavljanja u Baru i Podgorici podsjećaju da sistem i dalje zakazuje,“ navela je Gorjanc Prelević. 

Autorka izvještaja iz Akcije za ljudska prava, Bojana Malović saopštila je da je zlostavljanje, mučenje i iznuđivanje iskaza doživaljavaju tokom 2025. godine. 

„Ove brojke govore da se najsuroviji oblici zlostavljanja ne smanjuju, već da su u stalnom porastu. Treba naravno imati u vidu da postoji mogućnost i podnošenja lažnih prijava, ali i da se ne prijavljuju svi slučajevi zlostavljanja do kojih dođe u ustanovama zatvorenog tipa poput policijskih stanica, zatvora, psihijatrijskih bolnica... Pozitivno je izjednačavanje predmeta u kojima državni tužioci nalažu direktno vještačenje tjelesnih povrreda žrtava sa brojkom predmeta kada se samo vještači medicinska dokumentacija. Ipak, tužioci ne koriste u dovoljnoj mjeri audio-vizuelna saslušanja svjedoka i oštećenih. Najzabrinjavajući podatak je da rukovodioci dosljedno ne daju obavezujuće uputstvi onim predmetima koji neopravdano dugo traju,“ ispričala je Malović. 

Prema podacima istraživanja na kraju 2025. godine je pred državnim tužilaštvom bilom 38 predmeta iz ranijeg perioda.

„Kada izviđaju traju više od godinu, a neki traju i do četiri godine, jasno je da postoje određene prepreke koje tužioci ne mogu samostalno da riješe i da im je potrebna pomoć rukovodioca. Postoje i predmeti gdje su krivične prijave odbacivane pod izgovorom zastarjelosti, iako zastarjelost  u tim predmetima nije nastupila što je takođe problem, jer mnogi oštećeni nemaju svoje punomoćnike koji bi skrenuli pažnju na takve stvari. Stoga je zaista na tužilaštvu da o ovome vodi računa,“ kazala je Malović. 

Osvrnula se i na Sky predmete. 

„Ono što je do sada došlo do suda jesu tri predmeta koja se nalaze u fazi prvostepenog suđenja – jedan predmet u Nikšiću je odbačen zbog nepostojanja sumnje da su prijavljeni policijski službenici izvršili krivično djelo iznuđivanja iskaza, dok se još jedan predmet izviđa pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici,“ istakla je Malović. 

Milorad Marković, vrhovni državni tužilac Crne Gore istakao je da ove teme zadiru u suštinu vladavine prava i povjerenje građana u institucije sistema.

„U predmetima torture i rodno-zasnovanog nasilja nema mjesta za relativizaciju, odlaganje niti za nedovoljno odlučne reakcije. Svaki navod o zlostavljanju, pogotovo ako on dolazi od strane državnih službenika i kada su žrtve osobe u ranjivom položaju predstavlja ozbiljan ispit za državno tužilaštvo, ali i za čitav pravosudni sistem,“ saopštio je Marković.

Predsjednica Ustavnog suda, Snežana Armenko poručila je da će Ustavni sud kroz svoje odluke „nastaviti da demonstrira nultu tolerancijju na slučajeve zlostavljanja, posebno u odnosu na lica gdje postoji sumnja da se nad istim sprovodi mučenje ili drugo nečovječno i ponižavajuće postupanje koje se posebno nalazi pod kontrolom države u zatvorenim ustanovama“. 

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je podsjetio da je institucija Zaštitnika ljudskih prava preventivni mehanizam za zaštitu od torture koji vrši preventivne posjete objektima u kojima se nalaze lica lišena slobode ili lica koja imaju ograničenu slobodu kretanja. 

„Bez jasne borbe protiv torture, bez efikasne i djelotvorne istrage ovih slučajeva i odgovarajućih sudskih odluka koje sadrže odvraćajuće i proporcionalne sankcije u odnosu na one koji su vinovnici gtakvoh ponašanja nema napretka. Ovo je pitanje institucija koje moraju da djeluju jednako odgovorno, efikasno i na način koji shvata položaj ne samo okrivljenog u sudskom postupku, već i položaj onih koji su oštećeni krivičnim djelom.

Monitoring suđenja u slučajevima rodno-zasnovanog nasilja obuhvatio je 41 sudski predmet, 26 u Podgorici, 15 u Nikšiću, kroz 182 ročišta. 

„Ovaj kontinuirani monitoring dao je značajan doprinos sudskih postupaka i omogućio dublje razumijevanje izazova sa kojima se žene suočavaju sa pravosudnim sistemom. Paralelno sa monitringom projekat je imao snažnu komponentu direktne podrške ženama sa iskustvom nasilja kroz rad Centra za ženska prava. U drugoj polovini 2024. godine besplatne pravne usluge pružene su za 81 korisnicu kroz više od 230 pojedinačnih usluga, pravnih savjetovanja i prisustva ročiđtima. Tokom 2025. godine ova podrška je dodatno proširena, pa su 74 žene dobile ukupno 470 pravnih usluga. Ovi brojevi govore o rastučoj potrebi žena za podrškom i zaštitom, ali i o kapacitetu sistema podrške da na te potrebe odgovori,“ ispričala je direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević. 

Autorka izvještaja iz Centra za ženska prava, Ana Jaredić  ističe da je monitorigom zabilježena veća senzibilisanost tužilaca i sudija u postupcima porodičnog nasilja u odnosu na žrtve i na traumu koju su one preživjele. 

„S druge, zabrinjava da primjećujemo da žrtve tokom postupka vrlo rijetko imaju pravnu podršku, te je 70 posto žena bez ikakve pravne pomoći prošao kroz ovaj proces. Takođe, vrlo rijetko su imale neku drugu vrstu podrške. U manjem broju predmeta je primijećena podrška specijalizovanih servisa gje je pružena kvalitetna podrška i da su žene bile informisanije i istrajnije u postupku. I dalje zabrinjava i kaznena politika, sankcije se uglavnom kreću oko minimalne kazne,“ istakla je Jaredić. 

Projekat je finansiran uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave, te je današnji događaj podržao i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler. 

„Ova istraživanja su snažni alati za reformu pravosuđa jer mogu identifikovati snage i manjkavosti u pravnom sistemu, te generisati važne preporuke. Prencija torture je dio poglavlja 23. Moramo vidjeti progres kako bismo mogli zatvoriti to poglavlje, ali želimo vidjeti i progres za crnogorsko društvo u cjelini. Takođe pitanja prevencije torture i rodno-zasnovanog nasilja su dio Plana rasta, te značajan progres na ovim poljima donosi i novac,“ napomenuo je Satler. 

(Media Biro)