Patki i pačićima u luci, život u Budvi težak i pun stresa, apel sugrađanima da vode računa o ovoj pernatoj porodici
Urbano jezgro Starog grada u Budvi već tri godine bogatije je za nesvakidašnje stanovnike – par divljih pataka, koje su tokom jesenje migracije odlučile da morsku obalu izaberu za svoj dom. U međuvremenu, ove ptice su se i razmnožile, postavši prepoznatljiva atrakcija, ali njihov boravak u urbanom i frekventnom okruženju donosi i brojne izazove. O fenomenu adaptacije ovih životinja, ali i o opasnostima sa kojima se suočavaju, na Televiziji Budva govorila je profesorica biologije Ana Vujović.
Ona objašnjava da, iako divljim patkama more nije primarno stanište, one posjeduju fascinantne mehanizme koji im omogućavaju preživljavanje u slanoj vodi.
"Prije tri godine doletio je par divljih pataka, mužjak i ženka, tokom jesenje migracije. Nije tipično da nasele morska staništa, primarna staništa su ustvari kopnene, slatkovodne vode u kojima pronalaze hranu, plitke vode obrasle biljem gdje mogu i da se sakriju. Ipak, kod nas su doletjele, osjetile su sigurnost i prilagodile se zahvaljujući svojim adaptacijama. Naime, u morskoj vodi, kod odraslih jedinki, postoje slane žlijezde koje su u slatkoj vodi nefunkcionalne. Međutim, kad nasele morsku vodu, ove žlijezde se uvećavaju pod uticajem hormona nadbubrežne žlijezde. To omogućava da se aktivno izbacuje natrijum iz krvi i tako reguliše količina soli u organizmu", ističe Vujović, dodajući da im je slatka voda ipak neophodna, zbog čega im ljudi iz marine redovno mijenjaju vodu i donose hranu.
Ipak, suživot divljih životinja i ljudi u turističkom centru nosi ozbiljne rizike. Nedavno je zabilježen i incident u kojem je pas lutalica povrijedio jednu od pataka, zbog čega je hitno pokrenuta akcija njenog zbrinjavanja.
"Plašimo se da će biti nekih trajnijih posljedica. Kontaktirala sam Komunalno jutros kako bismo riješili ovaj problem, pogotovo što se konkretno tiče ovog psa koji je došao u kontakt sa krvlju i mogao bi nastaviti da napada životinje koje naseljavaju urbanu sredinu. Potrebno je da se on ukloni jer postoji azil gdje bi mogao da se smjesti", upozorava profesorica biologije.
Ona naglašava da je u planu i saradnja sa Agencijom za zaštitu životne sredine, kako bi se stvorili optimalni uslovi za mlade ptice koje tek treba da prođu proces prilagođavanja na slanu sredinu.
"To je tek u povoju, ta ideja, kako bi napravili pogodan uslov za prilagođavanje juvenilaca, to jest mladih jedinki, kako bi one mogle postepeno da se prilagode slanoj sredini. Mi ćemo se potruditi da stvorimo uslove da te patkice ovdje ostanu pod nadzorom stručnih lica, recimo u parku za sada. Ne da ostanu zatvorene, nego samo da imamo neki period prilagođavanja do jedno pet, šest mjeseci, dok im se ne uvećaju te slane žlijezde, a onda bi one slobodno funkcionisale i mogle da koriste morsku vodu isto kao što su to odrasle jedinke", objašnjava Vujović.
Najveći pritisak na ove ptice trenutno vrše nesavjesni prolaznici i vlasnički psi, što kod životinja izaziva opasan nivo stresa.
"Ljudi ne vode računa – pojedini jure za njima kako bi ih snimili, onda dolaze sa psima, nekad na povocu, a nekad ne, i onda ih psi ganjaju i uznemiravaju. Na taj način im stvaraju dodatni stres koji štetno utiče na imuni sistem, jer dovodi do smanjene količine bijelih krvnih zrnaca koja su ključna za odbranu organizma", navodi Vujović i apeluje na sugrađane i turiste da, ukoliko vide patke, budu smireni, drže ljubimce na povocu i posmatraju ih sa distance.
Posebno je važna i pravilna ishrana, s obzirom na to da građani često prave kardinalne greške u želji da nahrane ptice.
"Za njih je neophodna hrana koja je stvarno jedino bitna, a to su, na primjer, ovas, kukuruz, raž, a mogu im donijeti i kupus ili salatu. Nikako im ne treba davati hljeb i ta peciva, koja im stvarno prave veliki problem za organizam", striktna je Vujović.
Uprkos problemima, pojava divljih vrsta u Budvi šalje predivnu poruku o očuvanju prirode i ima neprocjenjiv značaj za edukaciju najmlađih.
"Ovo je jako lijep signal jer ipak je priroda odabrala Budvu za suživot. Znali smo ranije da budemo domaćini i labudova i pojedinih drugih vrsta. To je nešto značajno za ovaj grad, da u urbanoj sredini budemo ti koji će da uživaju u divljim vrstama. Djeca pogotovo uživaju da ih vide, jer to oplemenjuje, a ima i edukativni karakter. Dosta djece zbog obaveza roditelja nije u mogućnosti da vidi uživo neke vrste, ali evo, sad imaju priliku i potrebno je samo da nauče da se ponašaju kako treba prema njima", zaključuje Ana Vujović.