PDV u građevinarstvu jedan od najvećih izazova na putu Crne Gore ka EU
Harmonizacija crnogorskog poreskog sistema sa evropskim pravilima zahtijevaće dodatna pojašnjenja, edukaciju privrede i preciznije definisanje pojedinih instituta u oblasti poreza na dodatu vrijednost (PDV) i građevinarstva, ocijenjeno je na konferenciji u organizaciji Komora poreskih savjetnika Crne Gore.
U fokusu panel-diskusije bila su pitanja oporezivanja građevinskog zemljišta, prenosa poreske obaveze, razlikovanja usluga i isporuke dobara, kao i praktični izazovi sa kojima se suočavaju poreski obveznici, investitori i savjetnici u procesu evropskih integracija, prenosi CGNews.
Predstavnica Poreske uprave Crne Gore, Tamara Matković, kazala je da je cilj zakonodavnih izmjena bio da se tranzicija ka novim pravilima sprovede bez dodatnog opterećenja za privredu, posebno u sektoru građevinarstva koji je specifičan zbog višefaznog procesa rada i velikog broja učesnika.
Ona je navela da se građevinski radovi prema Zakonu o PDV-u tretiraju kao usluga, bez obzira na materijal koji se ugrađuje, jer materijal prati „sudbinu glavne stvari“, odnosno izvedenog rada.
Poseban akcenat stavljen je na značaj pravilnog dokumentovanja građevinskih radova, obračuna utrošenog materijala i evidentiranja izvršenih faza radova kroz privremene situacije i fakture.
Kako je istaknuto, trenutak nastanka poreske obaveze u građevinarstvu vezuje se za izvršenje konkretne faze usluge, a ne za završetak kompletnog projekta.
Konferencija u Podgorici je okupila poreske stručnjake iz regiona sa ciljem razmjene iskustava o primjeni PDV-a u građevinarstvu i usklađivanju poreske i carinske legislative Crne Gore sa pravilima Evropske unije.
Predsjednik Udruženje poreskih savjetnika Srbije, Aleksandar Vasić, govorio je o iskustvima Srbije u usklađivanju PDV propisa sa pravilima Evropske unije, podsjećajući da Srbija već godinama prilagođava zakonodavni okvir evropskim standardima.
On je posebnu pažnju posvetio institutu obrnutog obračunavanja PDV-a u građevinarstvu, koji se u Srbiji primjenjuje od 2013. godine.
Vasić je kazao da najveći izazov u praksi nije samo pitanje oporezivanja, već precizno definisanje šta se smatra prometom dobara i usluga iz oblasti građevinarstva. Kao primjer naveo je dileme koje su se pojavile kod novih tehnologija i savremenih građevinskih rješenja, poput zelenih krovova i uređenja zelenih površina uz objekte.
On je posebno naglasio potrebu jasnog razgraničenja odgovornosti između poreskih savjetnika i stručnih lica iz oblasti građevine, poručivši da poreski savjetnici ne bi trebalo da preuzimaju odgovornost za tehnička pitanja koja pripadaju inženjerskoj struci.
„Neke stvari se podrazumijevaju, ali se mnogo bolje podrazumijevaju kada su napisane“, poručio je Vasić, ističući značaj kvalitetne dokumentacije, građevinskih evidencija i transparentnog dokazivanja izvršenih radova u slučaju poreskih kontrola.
Predstavnica Hrvatska komora poreskih savjetnika, Maja Živanović Ivankić, predstavila je hrvatska iskustva u primjeni PDV-a na građevinsko zemljište i građevinske usluge.
Ona je podsjetila da Hrvatska već duži niz godina primjenjuje PDV na građevinsko zemljište ukoliko postoji akt o građenju, dok se kod građevinskih usluga primjenjuje institut prenosa poreske obaveze između dva poreska obveznika.
Prema njenim riječima, ključni izazov u praksi nije samo poreski tretman, već pravilno prepoznavanje šta se smatra građevinskom uslugom kako bi se institut prenosa poreske obaveze pravilno primijenio.
Živanović Ivankić ukazala je i na važnost pravilnog određivanja trenutka oporezivanja, koji je u vezi sa izvršenjem usluge i građevinske situacije evidentirane kroz građevinske dnevnike i ovjere nadzornih organa.
Poreska savjetnica iz Slovenije, Aleksandra Haincer, govorila je o iskustvima Slovenije nakon ulaska u Evropsku uniju, naglašavajući da je razdvajanje između usluge i isporuke dobara jedna od najsloženijih oblasti PDV sistema u EU.
Ona je objasnila da evropska praksa zahtijeva analizu da li se određena transakcija može posmatrati kao jedinstvena, odnosno kompleksna transakcija, te da li u njoj preovlađuje usluga ili isporuka dobara.
Kao ilustraciju navela je primjere isporuke i montaže vrata, namještaja ili građevinskih elemenata, gdje je često nemoguće razdvojiti uslugu od isporuke materijala bez gubitka svrhe same transakcije.
Haincer je poručila da je u evropskoj praksi često važnije šta krajnji korisnik stvarno dobija, nego formalno razgraničenje između robe i usluge, te da pravilno evidentiranje transakcija predstavlja ključ pravne i poreske sigurnosti.
Na konferenciji je ocijenjeno da je potrebna intenzivnija saradnja poreskih organa, struke i privrede.
Konferencija je zaključena porukom da iskustva zemalja regiona koje su već prošle ili prolaze proces usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom mogu biti dragocjena podrška Crnoj Gori na njenom evropskom putu.