Pitanje Prevlake pred odbornicima u Herceg Novom: Lokalni parlament raspravlja o temi van svojih nadležnosti

Iako su pregovori o državnim granicama u isključivoj nadležnosti Vlade i Ministarstva vanjskih poslova, Skupština opštine Herceg Novi uvrstila je na dnevni red sjednice zakazane za 31. avgust raspravu o statusu Prevlake.

Inicijativa da se ovo osjetljivo međudržavno pitanje otvori u lokalnom parlamentu potekla je od Savjeta NVO Boke Kotorske. Ova organizacija, u čijem osnivanju je učestvovao i Miholjski zbor, nedavno je održala okrugli sto posvećen rtu Oštro i Prevlaci, poručivši da to pitanje treba tretirati kao ključno za suverenitet Crne Gore.

Stavljanje Prevlake na dnevni red lokalne skupštine dolazi u osjetljivom političkom trenutku — dok Vlada Crne Gore i Ministarstvo vanjskih poslova kroz bilateralne mehanizme sa Hrvatskom nastoje da riješe otvorena pitanja i poguraju proces evropskih integracija.

Šta kaže zakon, a na šta se pozivaju predlagači?

Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, opštinski parlamenti imaju pravo da razmatraju pitanja od interesa za lokalnu zajednicu, donose političke zaključke i upućuju inicijative državnim organima. Međutim, vođenje spoljne politike i pregovaranje o razgraničenju nalaze se isključivo u rukama centralne vlasti u Podgorici.

Predlagači inicijative svoje stavove zasnivaju na odlukama i dokumentima nekadašnje FNRJ iz 1951. i 1952. godine. Posebno ističu Rješenje iz aprila 1952. godine, kojim je teritorijalna nadležnost Uprave pomorske oblasti Južnog Jadrana sa sjedištem u Kotoru obuhvatala područje od svetionika Oštri rt, uključujući Prevlaku, sve do ušća Bojane.

Predsjednik Savjeta NVO Boke Kotorske, dr Mašan Ercegović, na osnovu te dokumentacije zastupa stav da bi Prevlaka i rt Oštro u konačnom razgraničenju trebalo da pripadnu Crnoj Gori.

S druge strane, zvanične Podgorica i Zagreb od 2002. godine primjenjuju Protokol o privremenom režimu. Iz Ministarstva vanjskih poslova ranije je više puta naglašeno da je taj dokument na snazi do konačnog dogovora dvije države, te da se obje strane moraju uzdržavati od poteza koji bi mogli prejudicirati konačno rješenje.

Dodatne tenzije u odnosima sa Zagrebom

Politički kontekst dodatno usložnjava i nedavni potez predsjednika opštine Herceg Novi, Stevana Katića. On je 26. avgusta potpisao peticiju NVO „Miholjski zbor“ kojom se traži da školski brod „Jadran“ ostane u vlasništvu Crne Gore, istakavši da je jedrenjak identitetski simbol Boke.

Otvaranjem rasprave o Prevlaci u lokalnom parlamentu, svega nekoliko dana nakon svrstavanja u vezi sa statusom broda „Jadran“, Herceg Novi se direktno uključuje u teme koje čine širi paket otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske.

Dok državni organi naglašavaju da se sporna pitanja moraju rješavati diplomatskim putem i međudržavnim dijalogom, ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri lokalne inicijative mogu uticati na ambijent u kojem se vode pregovori sa Zagrebom.