Praščević: Značaj očuvanja mentalnog zdravlja, razgovor može biti prvi korak
Linija za psihološku podršku i prevenciju suicida građanima Crne Gore je na raspolaganju svakog dana od 9 do 18 časova.
Na pozive upućene na broj 1555 odgovaraju volonteri, studenti psihologije Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, obučeni za pružanje psihološke podrške u kriznim situacijama. Linija je namijenjena svim osobama koje prolaze kroz krizu, suočavaju se sa osjećajem beznadežnosti ili im je potreban razgovor i podrška.
Značaj očuvanja mentalnog zdravlja
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje predstavlja stanje u kojem pojedinac prepoznaje vlastite sposobnosti, uspješno se nosi sa životnim stresovima, produktivno funkcioniše i doprinosi svojoj zajednici. Uprkos sve većoj svijesti o njegovom značaju, psihičke poteškoće i dalje su praćene stigmom, zbog čega mnogi ne potraže stručnu pomoć na vrijeme.
Prevencija počinje razumijevanjem
Razumijevanje prirode suicidalnog ponašanja predstavlja jedan od osnovnih preduslova za njegovu prevenciju. Suicid predstavlja značajan javnozdravstveni izazov, ali i problem koji se u velikoj mjeri može prevenirati ukoliko se rizik blagovremeno prepozna i osobi pruži odgovarajuća podrška.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine oko 727.000 ljudi širom svijeta izgubi život usljed suicida. Tokom 2021. godine suicid je bio treći vodeći uzrok smrtnosti među mladima uzrasta od 15 do 29 godina, dok se čak 73% svih suicida dešava u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, među koje spada i Crna Gora.
Podaci za Crnu Goru ukazuju da je stopa suicida značajno viša kod muškaraca nego kod žena, što dodatno naglašava potrebu za unapređenjem dostupnosti psihološke podrške, blagovremenim prepoznavanjem faktora rizika i razvojem programa prevencije.
Faktori rizika i znaci upozorenja
Suicidalno ponašanje predstavlja složen fenomen koji nastaje kao rezultat međusobnog djelovanja različitih bioloških, psiholoških i socijalnih faktora. Nijedan pojedinačni faktor nije dovoljan da objasni niti pouzdano predvidi suicidalno ponašanje.
Kada govorimo o trajnim faktorima rizika, u prvom redu mislimo na crte ličnosti i kognitivne stilove koji osobu čine ranjivijom i podložnijom riziku od suicida u situacijama otežanih životnih okolnosti. Među distalnim faktorima rizika izdvajaju se neuroticizam, perfekcionizam, pesimizam, beznadežnost, izražena samokritičnost i povećana osjetljivost na odbacivanje.
Proksimalni faktori rizika povezani su sa trenutnim psihičkim stanjem osobe i mogu ukazivati na povećan rizik od suicidalnog ponašanja. Među njima se izdvajaju intenzivne negativne emocije, izražen osjećaj psihološke boli, beznadežnost, nesanica, visok nivo stresa, impulsivnost i osjećaj stida. Blagovremeno prepoznavanje ovih pokazatelja predstavlja jedan od najvažnijih koraka u prevenciji suicida.
Razvoj Linije za psihološku podršku i prevenciju suicida
Linija za psihološku podršku i prevenciju suicida Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore uspostavljena je 2020. godine. Trenutno je dostupna svakog dana od 9 do 18 časova, dok je u budućnosti planirano proširenje rada na 24 časa dnevno, sedam dana u nedjelji. Tehničke uslove za funkcionisanje Linije obezbijedila je kompanija Telekom Crna Gora.
Dostupnost i organizacija rada Linije
Kvalitet i kontinuitet rada Linije obezbijeđeni su kroz saradnju Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore i Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Na pozive odgovaraju studenti psihologije, obučeni za pružanje psihološke podrške u kriznim situacijama. Obuku su realizovali psihijatar dr Aleksandar Popović i psiholog mr Mina Gazivoda.
Kako funkcioniše Linija 1555?
Jedan od najvažnijih koraka u trenucima krize jeste razgovor. Važno je naglasiti da razgovor o suicidalnim mislima ne povećava rizik od suicida. Naprotiv, istraživanja pokazuju da otvoren i saosjećajan razgovor može predstavljati značajan zaštitni faktor.
Linija 1555 pruža psihološku podršku osobama koje se suočavaju sa psihičkim poteškoćama ili im je potreban razgovor u sigurnom i povjerljivom okruženju. Tokom razgovora definiše se problem, prepoznaju raspoloživi resursi i zajedno sa pozivaocem razmatraju mogući naredni koraci. Kada je to potrebno, osoba se usmjerava ka odgovarajućim oblicima stručne pomoći.
Razgovor može biti prvi korak
Prevencija suicida podrazumijeva blagovremeno prepoznavanje poteškoća, dostupnost psihološke podrške i spremnost da se pruži adekvatna pomoć onda kada je najpotrebnija. U pojedinim situacijama upravo razgovor predstavlja prvi korak ka prevazilaženju krize. Život ima neprocjenjivu vrijednost, a pravovremeno traženje pomoći može predstavljati prvi korak ka njegovom očuvanju. Ukoliko prolazite kroz krizu ili vam je potreban razgovor i podrška, pozovite 1555. Linija za psihološku podršku i prevenciju suicida dostupna je svakog dana od 9 do 18 časova.
Autor: Praščević Nevena