Profesor Filip Hughes za RTV Budva: Crnogorske planine su glečerska arhiva i ključ za razumijevanje globalnog zagrijavanja

Crna Gora je prije više desetina hiljada godina bila dom nekih od najvećih glečera na Mediteranu, a tragovi tog ledenog doba i danas su vidljivi na Durmitoru, Prokletijama, Orijenu i drugim planinama.

Ovi geomorfološki tragovi predstavljaju svojevrsnu arhivu u kojoj je zapisano kako je izgledala klima u prošlosti. Ključni doprinos ovom naučnom polju pružio je britanski geolog i profesor doktor Filip Hughes, koji već više od dvije decenije sprovodi pionirska terenska istraživanja na Balkanu i dešifruje drevne glacijalne sisteme.

„Ono što se pokazalo jeste da je najveći dio Balkana, posebno Crna Gora, glacijalna sredina. Prizori koje vidimo danas, planine, čak i usjeke, su obrađene ledom. Zanimljivo je da u Crnoj Gori ovako toplo i sunčano vrijeme koje imamo upravo podsjeća da su to isti procesi koji su oblikovali ovu zemlju“, objašnjava profesor Hughes.

Za određivanje starosti stijena naučnici koriste analizu kosmogenih izotopa, metodu kojom se ispituje hemijski sastav kamena koji je vijekovima bio izložen atmosferskom i kosmičkom zračenju. Iako satelitski snimci i tehnologije poput platforme Google Earth danas ubrzavaju procese, profesor Hughes naglašava da je rad na terenu i dalje nezamjenjiv.

„Bio sam u Crnoj Gori 2004. godine i mislim da je taman u to vrijeme i napravljen Google Earth. Nismo mogli baš da se oslonimo na te satelitske snimke, već, kao i prethodnih preko stotinu godina, istraživanja u vašoj zemlji su bila rađena na terenu. Ma i danas, uprkos tehnologiji, morate koristiti terenski rad, jer mnoge morene su još uvijek u šumi“, ističe britanski geolog.

Ova istraživanja imaju ogroman značaj i za tumačenje trenutne ekološke krize, budući da planeta danas prolazi kroz dramatične promjene.

„U toplim sredinama u kakvima i živimo danas, jasno je da je globalno zagrijevanje bez presedana i vjerovatno najveće u proteklih 12.000 godina. Naravno, na kraju ledenog doba desila se promjena u smislu globalnog zagrijevanja i to jako brzo i jako dramatično, slično kao ono kom svjedočimo danas. Ono što je drugačije jeste što je planeta tada iz ledenog doba prelazila u topliju fazu, a mi već živimo u toplijoj fazi danas, a još toplije će da bude“, upozorava Hughes.

Crna Gora i danas čuva ostatke glečera u visovima Durmitora i Prokletija, zbog čega je njena prirodna baština od izuzetnog značaja za svjetsku nauku i predviđanje budućih klimatskih tokova na planeti.