Radović: U vremenu kada svi imaju informaciju, pitanje je ko ima istinu
Nikada u istoriji čovjek nije imao toliko informacija na raspolaganju kao danas, ali nikada nije bilo važnije pitanje kome vjerovati. Dok je nekada najveći izazov bio doći do znanja, savremeni čovjek se suočava sa suprotnim problemom – kako se snaći u ogromnoj količini podataka, razlikovati činjenice od manipulacije i prepoznati pouzdane izvore.
Ovo u svom autorskom tekstu za portal medijskapismenost.me ističe Milan Radović, programski direktor Građanske alijanse.
Praveći paralelu sa čuvenim romanom „Ime ruže” Umberta Eka, u kojem je znanje u 14. vijeku bilo pod kontrolom malog broja ljudi, Radović napominje da ideja o ograničavanju pristupa informacijama nije nestala, već je samo promijenila oblik.
„Danas informacije više nijesu privilegija malog broja ljudi. Internet i digitalne tehnologije omogućili su da gotovo svako može doći do velikog broja podataka. Međutim, upravo ta dostupnost donijela je novi izazov: nije dovoljno imati informaciju, već je potrebno znati koliko joj možemo vjerovati”, navodi Radović.
Izazovi u doba vještačke inteligencije i polarizacije
Radović upozorava da je informacijski prostor danas izuzetno složen, jer pored profesionalnih medija sadržaj svakodnevno kreiraju korisnici društvenih mreža i anonimni izvori, pri čemu se dezinformacije šire brže nego što mogu biti provjerene. Poseban izazov predstavlja i ubrzani razvoj vještačke inteligencije.
„Fotografije, video i audio-snimci više nijesu uvijek dovoljni kao dokaz da se nešto zaista dogodilo, jer tehnologija omogućava njihovu izmjenu ili stvaranje potpuno novih sadržaja. Vještačka inteligencija može biti značajan alat za novinare i istraživače, ali i sredstvo za obmanu javnosti”, ističe on.
U kontekstu Crne Gore, kako naglašava, ovo pitanje ima posebnu težinu zbog veličine društva i izražene polarizacije, gdje ljudi često prihvataju informacije samo zato što potvrđuju njihova ubjeđenja, a ne zato što su provjerene.
Odgovornost medija i pojedinaca
Iako tradicionalni mediji više nijesu jedini izvor informisanja, njihova uloga u provjeri činjenica i objašnjavanju šireg konteksta ostaje ključna. Radović podsjeća na Kodeks novinara i novinarki Crne Gore, koji obavezuje na istrajno traganje za istinom i poštovanje činjenica kao osnove novinarskog rada.
S druge strane, odgovornost leži i na svakom pojedincu.
„Svaki korisnik društvenih mreža danas je istovremeno i primalac i potencijalni distributer informacija. Klik na 'podijeli' više nije samo lični izbor, on itekako može uticati na javni prostor. Zato će najvažnija navika budućnosti biti ona najjednostavnija: zastati prije nego što podijelimo nešto što nijesmo provjerili”, poručuje Radović.
On zaključuje da se strah od novih tehnologija mora preduprijediti razvijanjem sposobnosti za njihovo odgovorno korišćenje, te da najvažnija vještina budućnosti nije samo znati šta je lažno, već naučiti kako zastati, provjeriti i razmisliti prije nego što povjerujemo.
Tekst je priređen u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i objavljen na sajtu medijskapismenost.me.