Šaljaj za TV Budva: Smanjenje cenzusa i politička participacija ključni za opstanak i prava Roma u Crnoj Gori
Jedini način da romska zajednica ostvari svoja prava i poboljša kvalitet života u Crnoj Gori jeste dobijanje političkog predstavnika u Skupštini Crne Gore, poručio je predsjednik Savjeta Romskog nacionalnog savjeta Crne Gore, Mensur Šaljaj, gostujući u emisiji „Otvoreno“ Televizije Budva.
On je istakao da je romska populacija jedina zajednica u državi koja je direktno diskriminisana kada je u pitanju politička participacija.
„Za romsku zajednicu važi cenzus od 0,7 odsto, dok za drugu manjinsku zajednicu sa identičnim brojem stanovnika po popisu taj cenzus iznosi 0,35 odsto. Ovu diskriminaciju, koja traje još od 2013. godine, krajnje je vrijeme da eliminišemo. Bez političke prepoznatljivosti ne možemo mijenjati položaj Roma, koji su i dalje izloženi najvećoj etničkoj distanci i diskriminaciji u društvu“, naglasio je Šaljaj.
Predsjednik Romskog savjeta podsjetio je da je Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu upućena inicijativa za izmjenu zakona i smanjenje cenzusa, ali da političke partije, osim sporadičnih načelnih podrški, nijesu pokazale stvarnu volju da ovo pitanje stave na dnevni red.
„Savjet Evrope jasno preporučuje državi da se cenzus mora smanjiti i da Romi moraju imati svog predstavnika u parlamentu. Ukoliko se ovo pitanje ne riješi do zatvaranja Poglavlja 23, koje se tiče vladavine prava i ljudskih prava, pitanje je da li Crna Gora uopšte može zatvoriti to poglavlje i napraviti završne korake ka članstvu u Evropskoj uniji“, upozorio je Šaljaj.
Stanovanje najteži problem, država ne koristi potencijal obrazovanih Roma
Govoreći o ključnim socijalnim izazovima sa kojima se suočava 5.629 Roma koliko ih živi u Crnoj Gori, Šaljaj je podvukao da je stambeno pitanje najkritičnije.
„Neka naselja, poput Bijele Gore u Ulcinju, Palestine ili Riversajda u Beranama, moraju se srušiti, a tim ljudima obezbijediti alternativni i adekvatan smještaj uz pomoć državnih i EU fondova. Kada čovjeku obezbijedite krov nad glavom, lakše je doći do posla, obrazovanja i sačuvati zdravlje“, naveo je on.
Pored stambenog pitanja, Šaljaj je ukazao i na problem zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova iz romske zajednice.
„Trenutno imamo oko dvadeset visokoobrazovanih Roma i Romkinja koji su završili fakultete, a svega dvoje ili troje radi u relevantnim državnim institucijama. To je poražavajuće. Imamo kvalitetne i odgovorne ljude koji mogu dati ogromne doprinose resornim ministarstvima i društvu, ali država ne koristi njihov potencijal“, kazao je Šaljaj.
Pomaci u obrazovanju i borba protiv ugovorenih brakova
Uprkos brojnim preprekama, Romski savjet je postigao značajne rezultate na polju obrazovanja u saradnji sa Ministarstvom prosvjete.
„Danas preko 90 odsto romske djece pohađa osnovnu školu. Kroz sistem medijatora sprječavamo zloupotrebe i odsustva sa nastave. Takođe, obezbijeđene su besplatne studije, besplatan smještaj u studentskim domovima i povećane stipendije sa 150 na 300 eura. Pored toga, bilježimo znatan pad ugovorenih brakova i pružamo punu podršku mladim djevojkama da nastave školovanje“, objasnio je Šaljaj, dodajući da bi uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja dodatno unaprijedilo položaj mladih.
Šaljaj je zaključio da je cilj Romskog savjeta da u narednih pet godina, do planiranog ulaska države u EU, stvori preduslove da stambeni problemi budu prošlost, da se stvori još veći broj akademski obrazovanih Roma i da zajednica napokon dobije svog autentičnog predstavnika u parlamentu.