U kamenu uklesana Budva: Kako lokalna groblja u SAD čuvaju tajnu o našim iseljenicima
Priča o crnogorskim iseljenicima koji su prešli Atlantik u potrazi za boljim životom i dalje živi, iako su mnoge od tih sudbina danas prekrivene velom zaborava.
Predavač na Državnom univerzitetu u Arizoni, Ljubomir Filipović, protekle dvije godine posvetio je radu na projektu "Crnogorska Amerika", istražujući korijene i svjedočanstva naših ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama, a o ovom fascinantnom iskustvu govorio je u emisiji "Otvoreno" Televizije Budva.
Istraživanje je otkrilo istorijske podatk o zajednicama koje su prije više od jednog vijeka formirali doseljenici sa prostora Crne Gore.
"Saznao sam da postoji nekoliko gradova u kojima je postojala izuzetno velika i živa zajednica ljudi koji dolaze sa prostora Crne Gore. Među njima je bilo i Srba, i Crnogoraca, i Bošnjaka, i muslimana – naroda sa cijele teritorije Crne Gore. Naziv 'Crnogorska Amerika' dali smo projektu upravo sa ciljem da to zaboravljeno nasljeđe promovišemo i ovdje u Crnoj Gori, ali i tamo u Americi", objašnjava Filipović.
Kad na groblju u Montani prepoznaš budvanska prezimena
Posebno interesantan podatak jeste činjenica da je većina tih iseljenika poticala sa prostora današnje opštine Budva i okoline. Iako danas na tim prostorima nema mnogo živih potomaka prve generacije doseljenika, tragovi u kamenu su neizbrisivi.
"Kada odete na lokalno groblje u dalekoj Montani, u grad Bjut (Butte), osjećate se kao da ste u Budvi. Tamo nailazite na prezimena poznatih ovdašnjih familija poput Kentera, Medigović, Balić, ili Pima iz Grblja. Imate osjećaj da je na toj teritoriji, udaljenoj 10.000 kilometara, neko vaš bio davno prije vas", prenosi Filipović svoje impresije sa terena.
Ove dirljive priče pretočene su u dokumentarni film. Nakon pilot snimka, projekat je dobio i značajnu podršku, donaciju crnogorske porodice iz Berlina, što je istraživačkom timu omogućilo obilazak i drugih djelova Amerike gdje su naši sunarodnici ostavili pisani i materijalni trag.
Istorijski podaci do kojih je tim došao pokazuju da je ovaj talas migracija bio masovnih razmjera i da je predstavljao ozbiljan izazov za tadašnju državu.
Neki od tih ljudi su ostali trajno u SAD, izgradivši tamo nove živote, dok su se drugi vratili u domovinu, ali zajedničko im je to što su svi do jednog ostavili dubok i neizbrisiv trag u američkom društvu tog doba.
Veza sa zavičajem jača od daljine
Da povezanost Budve i daleke Montane nije nestala, potvrdile su i reakcije Filipovićevih sugrađana na društvenim mrežama tokom njegovog boravka u Americi.
"Bilo mi je izuzetno drago kada su moji sugrađani vidjeli da sam u gradu Bjut. Dobio sam pozive od nekoliko njih sa molbom da odem na lokalno groblje, pronađem i fotografišem grobove njihovih djedova, pradjedova ili prastričeva. To sam sa posebnim zadovoljstvom uradio, vratio se na ta mjesta, obišao ih i ostavio cvijet", priča Filipović.
Projekat "Crnogorska Amerika" nastavlja da osvjetljava sudbine ljudi koji su, tražeći parče hljeba u rudarskim gradovima Amerike, sa sobom odnijeli i dio tradicije crnogorskog krša, ostavljajući potomcima u amanet priču o hrabrosti, opstanku i neraskidivim vezama sa zavičajem.