Ubrzanje EU integracija ne prati snaženje demokratskih institucija i vladavine prava
Uoči Međunarodnog dana demokratije, Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava da ubrzanje evropskih integracija Crne Gore ne prati jednako snažno jačanje demokratskih institucija, političke odgovornosti i vladavine prava.
Iako se pregovaračka poglavlja zatvaraju a zakoni usvajaju po ubrzanoj proceduri, taj napredak se nedovoljno osjeća u svakodnevnom funkcionisanju države, ostvarivanju prava građana i učešću civilnog društva u donošenju odluka.
„Crna Gora jeste bliža članstvu u Evropskoj uniji, ali to ne znači da je postala i demokratski zrelija država. Cilj ne smije biti samo administrativno zatvaranje poglavlja, već ulazak u EU u statusu demokratski zrelog društva“, poručuju iz CGO-a.
Ovaj raskorak dobija dodatnu težinu u globalnom kontekstu. Prema Godišnjem izvještaju EU o ljudskim pravima i demokratiji u svijetu za 2025. godinu, demokratija je u defanzivi širom svijeta pod pritiskom dezinformacija, kontrole medija i potiskivanja kritičkog glasa. U takvim okolnostima, za Crnu Goru je ključno da zaštiti slobodu medija, ojača otpornost institucija na političke pritiske i učini vladavinu prava svakodnevnom praksom, a ne samo deklarativnim načelom.
Zakonodavna hiperprodukcija i potiskivanje kontrole
Iz CGO-a ukazuju da je ubrzanje integracija ogolilo problem kvaliteta zakonodavnog procesa, na šta je upozorila i Evropska komisija u Izvještaju o vladavini prava za 2026. godinu. Nacrti zakona se često usvajaju bez sistematske procjene uticaja i strukturiranih javnih konsultacija.
Zakonodavna hiperprodukcija: Skupština je tokom 2025. godine usvojila 201 zakon, od čega čak 115 po hitnom postupku.
Usvajanje bez rasprave: Ilustrativan je primjer od 2. februara 2026. godine, kada je parlament za svega 87 minuta, bez rasprave u plenumu, usvojio 25 zakona iz evropske agende na ukupno 4.457 stranica materijala.
Ovakva praksa potiskuje kontrolnu ulogu Skupštine i onemogućava poslanicima i stručnoj javnosti da sagledaju posljedice propisa.
Jedan od najdrastičnijih primjera isključivanja javnosti zabilježen je u sektoru bezbjednosti. Zakoni o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o unutrašnjim poslovima pripremani su u tajnosti i usvojeni u martu 2026. godine, uprkos upozorenjima civilnog društva i EU da nisu usklađeni sa pravnom tekovinom Unije. Tek nakon produbljivanja parlamentarne krize i političkog dogovora od 7. jula, uz posredovanje Delegacije EU, pristupilo se izmjenama spornih rješenja.
Selektivna primjena zakona na primjeru RTCG-a i AMU-a
Predstavnici CGO-a naglašavaju da problem Crne Gore sve manje leži u nedostatku propisa, a sve više u njihovoj selektivnoj i nedosljednoj primjeni.
Slučaj RTCG: Uprkos više sudskih odluka o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Borisa Raonića, te pravosnažnoj presudi iz juna 2026. protiv četiri člana Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja pri njegovom reizboru 2023. godine, Raonić i dalje obavlja tu funkciju. Dodatno, Skupština je u julu 2026. o kandidatima za Savjet RTCG glasala pojedinačno umjesto o listi u cjelini, čime je prekršen Zakon o RTCG i obesmišljena uloga ovlašćenih predlagača iz civilnog sektora.
Slučaj AMU: Popunjavanje nedostajućih mjesta u Savjetu Agencije za audiovizuelne medijske usluge trajalo je oko 18 mjeseci u odnosu na zakonski rok. Savjet je dug period radio sa svega tri od propisanih pet članova, uz stalne političke sporove i odstupanja od zakonskih procedura.
Ocjene međunarodnih izvještaja i jačanje ekstremizma
CGO podseća na nalaze ključnih međunarodnih izvještaja koji ocjenjuju stanje u zemlji:
Freedom House (Nacije u tranziciji 2024): Crna Gora ostaje svrstana u kategoriju tranzicionih ili hibridnih režima.
CIVICUS Monitor: Prostor za građansko djelovanje ocjenjuje se sa 77 od 100 bodova, čime zemlja od 2018. godine kontinuerano ostaje u kategoriji „suženog građanskog prostora“.
Izvještaj EU o Crnoj Gori za 2025. godinu: Civilno društvo djeluje u nedovoljno sigurnom okruženju za kritičko djelovanje, dok je njegovo uključivanje u kreiranje politika nedosljedno.
Demokratsku otpornost društva dodatno nagriza jačanje nacionalističkih i revizionističkih narativa. Iz CGO-a posebno izražavaju zabrinutost povodom javnih izraza poštovanja i veličanja Ratka Mladića nakon njegove smrti, u čemu su učestvovali i pojedini javni funkcioneri.
„Kada poruke koje relativizuju genocid u Srebrenici i ratne zločine dolaze sa javnih funkcija, a izostane jasna institucionalna i politička osuda, to dobija institucionalnu legitimaciju. Jasan otklon od glorifikacije ratnih zločinaca nije pitanje političke korektnosti, već elementarni civilizacijski i demokratski standard“, zaključuje se u saopštenju CGO-a.