Ulazak u EU donosi nove migracione izazove: Koliko će građana napustiti Crnu Goru, a koliko će ih se doseliti?

Pristupanje Evropskoj uniji moglo bi značajno da promijeni demografsku sliku Crne Gore. Iskustva država koje su ranije postale članice pokazuju da je u prvim godinama nakon pristupanja često dolazilo do pojačanog iseljavanja, dok bi istovremeno naša država mogla postati privlačnija za doseljenike i strane radnike.

Iako još nema zvaničnih projekcija o tome koliko bi građana moglo napustiti Crnu Goru nakon ulaska u EU, iskustvo Hrvatske i Rumunije pruža određene pokazatelje. Hrvatska je tokom prve decenije članstva, od 2013. do 2023. godine, zabilježila iseljavanje 389.197 građana. Posebno izražen odlazak uslijedio je 2016. godine, kada su ukinuta ograničenja za zapošljavanje hrvatskih državljana u većem broju članica Unije.

Direktorica Društva statističara i demografa Gordana Radojević ukazuje da bi, ukoliko se na Crnu Goru primijene stope iseljavanja iz Hrvatske, godišnje moglo odlaziti oko 5.300 stanovnika. U slučaju rumunskog scenarija, taj broj mogao bi dostići približno 9.000 ljudi.

Ipak, ona ne smatra da je nagli talas odlazaka najizgledniji scenario, budući da crnogorski građani već sada odlaze u države EU radi zaposlenja. Tokom 2024. godine izdate su im 3.261 prve boravišne dozvole u Evropskoj uniji, od čega je 1.371 bila po osnovu rada.

Dodatnu neizvjesnost predstavlja činjenica da članice EU mogu koristiti prelazne mjere i do sedam godina kako bi zaštitile svoja tržišta rada. U pregovaračkoj poziciji Crne Gore posebno se pominju Austrija, Njemačka i Holandija kao države koje bi mogle ograničiti pristup svojim tržištima rada.

Mogući i veći priliv stranih državljana

Pored iseljavanja domaćeg stanovništva, značajno pitanje biće i doseljavanje stranaca. Prema procjeni Radojević, primjena hrvatskih stopa doseljavanja iz perioda od 2022. do 2024. godine na Crnu Goru ukazivala bi na mogućnost dolaska između 9.400 i 11.400 ljudi godišnje.

Prema popisu iz 2023. godine, u Crnoj Gori je živjelo 46.800 stranih državljana, dok evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju znatno veći broj.

Posebno je važno što Crna Gora već sada bilježi povećanu potrebu za stranom radnom snagom, naročito u turizmu, građevinarstvu, uslužnim djelatnostima i informacionim tehnologijama.

Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije poručuju da još ne postoje pouzdane zvanične projekcije o budućem obimu migracija. Direktorica direktorata za demografiju Mileva Brajušković Popović ističe da će kretanja zavisiti od ekonomskog razvoja, rasta zarada, mogućnosti zapošljavanja i kvaliteta javnih usluga.

Ona podsjeća da iskustvo Hrvatske pokazuje kako članstvo u EU ne donosi samo iseljavanje. Pristup evropskim fondovima, razvoj infrastrukture, jačanje institucija i rast životnog standarda vremenom su doprinijeli povratku dijela građana, ali i privlačenju stranih radnika.

Potrebni konkretni demografski scenariji

Radojević smatra da bi Vlada i nadležne institucije trebalo da predstave jasnije procjene mogućih demografskih promjena prije ulaska u Evropsku uniju. Takvi podaci bili bi važni za planiranje kapaciteta škola, zdravstvenih ustanova, tržišta rada i lokalnih zajednica.

Posebno je važno utvrditi kako bi različiti migracioni scenariji uticali na pojedine opštine i ukupnu strukturu stanovništva.

Budućnost Crne Gore u ovom segmentu neće zavisiti samo od slobode kretanja koju donosi članstvo u EU, već i od sposobnosti države da obezbijedi bolje uslove za život, rad i profesionalni razvoj svojih građana, ali i da upravlja dolaskom nove radne snage.