Zaštita žena u javnom prostoru pitanje osnovnih ljudskih prava
Zaštita žena u javnom prostoru nije pitanje političke pripadnosti, već osnovnih ljudskih prava, jednakosti i demokratskog poretka, poručili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Zaštita žena u javnom prostoru nije pitanje političke pripadnosti, već osnovnih ljudskih prava, jednakosti i demokratskog poretka, poručili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Iz te institucije su povodom, kako su naveli, nastavka talasa uvreda, seksističkih komentara i govora mržnje usmjerenih prema političarkama u Crnoj Gori, ukazali na zabrinjavajući obrazac komunikacije koji prijeti da ugrozi temeljne demokratske vrijednosti u Crnoj Gori.
“Kritika javnih politika i odluka legitimna je i jača demokratski kapacitet društva. Međutim, lične diskvalifikacije, ponižavanje po osnovu pola, targetiranje po bilo kom ličnom svojstvu i digitalno nasilje nijesu doprinos javnoj debati – oni su njen poraz”, upozorili su iz institucije Zaštitnika.
Kako su kazali, javno izrečen politički stav, bez obzira na to da li se sa njim neko slaže ili ne, ne smije i ne može biti povod za brutalne uvrede, govor mržnje, seksističke napade i diskriminaciju kakvima su ovih dana izložene ministarka Naida Nišić, a nekoliko dana ranije i poslanica Anđela Vojinović.
Iz institucije Zaštitnika su pozvali sve političke aktere, nosioce javnih funkcija, medije i građane da doprinesu kulturi dijaloga zasnovanoj na argumentima, uz međusobno uvažavanje i poštovanje ljudskog dostojanstva.
“Zaštita žena u javnom prostoru nije pitanje političke pripadnosti, već pitanje osnovnih ljudskih prava, jednakosti i demokratskog poretka”, ističe se u saopštenju.
Dodaje se da seksistički narativi, omalovažavanje na osnovu rodnih stereotipa i pokušaji diskreditacije kroz vrijeđanje dostojanstva predstavljaju oblik rodno zasnovane diskriminacije i nasilja u digitalnom prostoru.
Iz institucije Zaštitnika su upozorili da se, kada digitalno nasilje postane uobičajen način suočavanja sa drugačijim stavom, rizikuje da se normalizuju netrpeljivost i isključivost kao dominantan model komunikacije.
Oni su poručili da očekuju da nadležni organi procesuiraju odgovorne i na taj način pokažu institucionalnu i sistemsku zaštitu žena.
“Društvo koje toleriše javni linč i seksističke napade na žene u politici šalje poruku da nijedna žena koja javno govori nije bezbjedna. Vrijeme je da takvu praksu jasno i nedvosmisleno odbacimo”, zaključuje se u saopštenju.