Žene moraju biti u centru reformi i budućnosti Zapadnog Balkana
Rodna ravnopravnost mora biti sastavni dio ekonomskih reformi, tržišta rada i procesa evropskih integracija, jer bez punog učešća žena nema održivog razvoja, konkurentnije ekonomije ni pravednijeg društva, ocijenjeno je na skupu u Budvi.
Rodna ravnopravnost mora biti sastavni dio ekonomskih reformi, tržišta rada i procesa evropskih integracija, jer bez punog učešća žena nema održivog razvoja, konkurentnije ekonomije ni pravednijeg društva, ocijenjeno je na skupu u Budvi.
Dvodnevni regionalni dijalog pod nazivom Žene predvode: ekonomija, savezništva i budućnost integracija, koji se održava u hotelu Splendid, zajednički organizuju Ministarstvo evropskih poslova i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz finansijsku podršku Evropske unije (EU).
Dijalog je, kako se navodi u saopštenju organizatora, okupio predstavnike i predstavnice vlada, međunarodnih organizacija, poslovne i akademske zajednice, te civilnog društva iz regiona i Evrope.
Podaci predstavljeni na događaju pokazuju da žene čine gotovo dvije trećine neaktivnog i nezaposlenog radno sposobnog stanovništva regiona, dok svako treće preduzeće kojim upravlja žena kao prepreku vidi otežan pristup finansijama.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, poručila je da je cilj nije samo formalna usklađenost sa evopskim standardima u oblasti rodne ravnopravnosti, nego da Crna Gora postane i lider u regionu u tome kako se ti standardi primjenjuju.
“Žene u Crnoj Gori i regionu već pokazuju liderstvo u institucijama, ekonomiji i društvu. Na nama je da osiguramo da sistem konačno sustigne taj potencijal. Ako želimo ubrzati put ka EU onda moramo biti spremni i da ubrzamo i promjenu odnose moći u našem društvu”, poručila je Gorčević.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova naglasila je da je zajedničko djelovanje usmjereno na uklanjanje prepreka koje ograničavaju učešće žena u ekonomiji.
“Naš zajednički fokus je na praktičnim rješenjima – unapređenju pristupa finansijama, jačanju servisa za brigu o djeci, kao i stvaranje prilika u digitalnom i zelenom sektoru. Žene i dalje čine gotovo dvije trećine neaktivnog i nezaposlenog radno sposobnog stanovništva, te povećanje njihovog učešća predstavlja direktan način za jačanje ekonomije i ostvarivanje konkretnih rezultata za građane i privredu”, navela je Paniklova.
Zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Liselote Isakson, ocijenila je da EU kroz svoje politike nastavlja da jača odgovor na izazove u oblasti rodne ravnopravnosti:
„Nova Strategija EU za rodnu ravnopravnost odgovor je na sve izraženiji globalni otpor prema ovom pitanju i potvrđuje da Evropska unija ne odustaje, već dodatno jača svoje djelovanje u promociji prava žena i rodne ravnopravnosti“, kazala je Isakson.
Na uvodnom panelu posvećenom ekonomskom rastu i reformama istaknuto je da političko liderstvo ima ključnu odgovornost da osigura ravnopravno učešće žena kao donositeljki odluka i ekonomskih akterki, u skladu sa reformama u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji i Planom rasta za Zapadni Balkan.
Tom prilikom državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Sloveniji, Neva Grašič, poručila je da je Slovenija pokazala da i mala država može imati snažan uticaj kada dosljedno gradi žensko liderstvo, savezništva i zajedničke platforme, i kada se aktivno uključuje u promociju vrijednosti i politika rodne ravnopravnosti na evropskom i globalnom nivou.
Ambasador Bosne i Hercegovine (BiH) u Crnoj Gori, Branimir Jukić, kazao je da je veće učešće žena bilo jedan od ključnih pokretača društvenog napretka i razvoja.
“Dalji ekonomski rast i ukupni progres zavise od toga da se i druga polovina društva u potpunosti uključi u razvojne procese”, dodao je Jukić.
Tokom panela posvećenog ekonomiji, konkurentnosti i tržištu rada ocijenjeno je da rodna ravnopravnost nije samo pitanje ljudskih prava, već i pitanje ekonomskog razvoja.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić, navela je da su novi Zakon o radu i reformski procesi koje sprovode, usmjereni na stvaranje tržišta rada koje promoviše ekonomsku nezavisnost žena, jednake šanse za napredak i dostojanstven rad.
“Naš prioritet je da standardi rodne ravnopravnosti postanu pravilo, a ne izuzetak u crnogorskoj ekonomiji”, dodala je Nišić.
Šefica Programskog odjeljenja Regionalnog savjeta za saradnju, Danijela Gačević, istakla je da otključavanje potencijala ženskog preduzetništva nije samo pitanje jednakosti, već i ekonomske logike.
„Ukoliko se strateški razvija na regionalnom nivou, žensko preduzetništvo može postati snažan pokretač rasta, otpornosti i regionalne povezanosti”, naglasila je Gačević.
Učesnici i učesnice panela ukazali su i da žene i dalje snose nesrazmjeran teret neplaćenog rada u domaćinstvu, što utiče na njihovu ekonomsku aktivnost, napredovanje i pristup rukovodećim pozicijama.
Na panelu o reformi sistema i jednakim mogućnostima zaključeno je da politike obrazovanja, zapošljavanja i razvoja vještina moraju odgovoriti na potrebe savremenog tržišta rada i omogućiti ženama ravnopravan pristup novim ekonomskim prilikama, posebno u oblastima digitalizacije, inovacija i zelene tranzicije.
Samo 31 odsto građana i građanki regiona navodi da bi podstaklo žensku članicu porodice da se bavi STEM oblastima, dok svaki treći ispitanik smatra da žene u tim oblastima sporije napreduju i imaju niža primanja.
Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Gjeka, poručio je da bez snažnih institucionalnih mehanizama nema trajnih promjena:
„Ako želimo da rodna ravnopravnost postane stvarnost na tržištu rada, novi zakon, orodnjavanje zakonodavstva i snažniji mehanizmi su temelj te promjene“, poručio je Gjeka.
Na završnom panelu prvog dana, posvećenom ženskom preduzetništvu, učesnici i učesnice razgovarali su o preprekama i mogućnostima za razvoj biznisa koje vode žene, uključujući pristup finansijama, tržištima i inovacionim ekosistemima.
Regionalni dijalog se nastavlja sjutra diskusijama o institucionalnoj odgovornosti, regionalnim savezništvima i međugeneracijskom liderstvu, uz poruku da održive promjene zahtijevaju zajedničko djelovanje institucija, privrede i društva u cjelini.
Dijalog se organizuje kao dio regionalnog programa EU4GenderEquality koji finansira Evropska komisija, a zajednički sprovode UNDP i UN Women.