Zmije i papagaji za fotografisanje na primorju: Ko kontroliše ulične "atrakcije" ?
Fotografisanje sa zmijama i papagajima već godinama je dio turističke ponude na crnogorskom primorju, ali ostaje nejasno pod kojim uslovima se ova djelatnost obavlja i da li je uopšte kontrolišu nadležne institucije. Dok odgovore nijesmo uspjeli da dobijemo, veterinarski tehničar i odgajivač reptila za Portal RTCG upozorava da ovakva praksa može predstavljati rizik kako za građane, tako i za životinje.
Tokom turističke sezone na crnogorskom primorju, posebno na šetalištima, mogu se vidjeti osobe koje turistima nude fotografisanje sa egzotičnim životinjama, poput zmija i papagaja. Za fotografisanje je, na pojedinim šetalištima, potrebno izdvojiti pet eura.
Međutim, da li je za ovu djelatnost potrebna dozvola, postoje li propisani uslovi pod kojima se egzotične životinje mogu izvoditi na javne površine i koristiti za fotografisanje sa građanima, te da li su vršene kontrole i izricane kazne od strane nadležnih institucija, nijesmo uspjeli da dobijemo odgovor.
S druge strane, veterinarski tehničar i odgajivač reptila Tihomir Radonjić za Portal RTCG pojašnjava da, iako su životinje koje se koriste za fotografisanje često naviknute na prisustvo ljudi, rizik po građane nikada nije u potpunosti isključen.
"Mogući rizici uključuju ugrize ili ogrebotine, posebno ako se životinja uplaši ili osjeti ugroženom, prenos određenih zoonoza, odnosno bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, kao i alergijske reakcije kod osjetljivih osoba. Dodatni rizik postoji ukoliko životinja pobjegne u gužvi, što može izazvati paniku ili dovesti do povreda", ističe Radonjić.
Zbog toga je, upozorava Radonjić, od izuzetne važnosti kontrola mjesta u kojima se drže egzotične životinje, kao i redovni veterinarski pregledi.
"Ukoliko ti uslovi nijesu ispunjeni, ovakva praksa može predstavljati rizik i za životinje i za građane", kaže Radonjić.
Da je višesatno držanje papagaja i zmija na suncu stresno za životinje potvrđuje i činjenica da dugotrajno izlaganje visokim temperaturama i direktnom suncu predstavlja ozbiljan izvor stresa, posebno ako životinje nemaju mogućnost da se sklone u hlad, odmore ili imaju pristup svježoj vodi.
"Kod papagaja pregrijavanje može dovesti do toplotnog udara, dehidracije i iscrpljenosti. Ptice regulišu tjelesnu temperaturu drugačije od ljudi, a njihova fiziološka temperatura kreće se između 40 i 42 stepena Celzijusa, pa dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje", pojašnjava Radonjić.
On dodaje da je situacija kod zmija još kompleksnija, jer je riječ o životinjama čija tjelesna temperatura zavisi od temperature okoline.
"U prirodi zmije biraju odgovarajuće mikroklimatske uslove i povlače se u hlad kada je temperatura previsoka. Ako im je ta mogućnost uskraćena, mogu doživjeti pregrijavanje, fiziološki stres i uginuti od toplotnog udara", pojašnjava Radonjić.
Osim višesatnog izlaganja suncu, stalna buka i gužve takođe mogu predstavljati ozbiljan izvor stresa za egzotične životinje.
Parfemi, blicevi i gužva predstavljaju dodatni izvor stresa
Dok se kod papagaja javljaju uznemirenost, ubrzano disanje i promjene u ponašanju, Radonjić kaže da kod zmija hronični stres, izazvan čestim hvatanjem, ograničenim kretanjem i stalnim uznemiravanjem, negativno utiče na njihov imunitet, ishranu i opšte zdravstveno stanje.
"Stalna izloženost različitim parfemskim notama ljudi koji se fotografišu sa životinjama, kao i izloženost blicu fotoaparata, može toksikološki i iritirajuće uticati na ove jedinke, ali i dovesti do oštećenja njihovog vida. Tu su i prolaznici sa drugim kućnim ljubimcima, najčešće psima, čiji miris i lavež takođe stresno utiču na egzotične vrste", rekao je Radonjić.
Prema dostupnim informacijama, ni u zemljama regiona ne postoji jedinstven model kojim je uređeno ulično fotografisanje sa egzotičnim životinjama.
Ipak, u Hrvatskoj, osobe koje obavljaju ovu djelatnost moraju poštovati propise koji se odnose na zaštitu i dobrobit životinja, veterinarski nadzor, kao i pravila o držanju i prometu zaštićenih vrsta.
Ukoliko je riječ o životinjama koje se nalaze na CITES listi, njihovi vlasnici moraju imati dokumentaciju kojom dokazuju njihovo zakonito porijeklo.