Beton raste brže od infrastrukture: Crnu Goru čeka novi građevinski talas?
Crnogorsko građevinarstvo moglo bi biti pred novim talasom projekata, pošto su kompanije tokom prvih šest mjeseci ove godine zaključile ugovore za radove na zgradama vrijedne 44,2 miliona eura. To je 91 odsto ili gotovo dvostruko više nego u istom periodu 2023, pokazuju podaci iz najnovijeg mjesečnog statističkog pregleda Uprave za statistiku MONSTAT.
Predsjednik Odbora udruženja građevinarstva u Privrednoj komori Mile Gujić u komentaru za RTCG ocjenjuje da nije na pomolu novi građevinski bum, već nastavak, kako kaže, već viđenog u prethodnom periodu, odnosno stabilan rast u tom sektoru.
“Svakako očekujem da ove građevinske aktivnosti i vrijednost izvršenih građevinskih radova i sklopljenih ugovora u ovoj godini bude viša u odnosu na godinu ranije”, ocijenio je Gujić.
Prateća infrastruktura, putevi, elektro-kanalizaciona mreža, parking prostor nije dobro riješena, a uslovi održive i kvalitetne izgradnje objekata, ukazuje Gujić, ali i izvršna direktorka nevladine organizacije Green Home, Azra Vuković.
“I danas imamo u okviru određenih DUP-ova, konkretno u Podgorici, da se objekti rade i priključuju na septičke jame, što je zaista nedopustivo, da nijesu kanalizacioni uređaji i tako dalje. Takođe, slična situacija i sa parking mjestima. Znači, u prethodnom periodu rađeno je jako puno objekata bez adekvatnog broja parking mjesta, bez garaža, i danas je ceh svega toga došao na naplatu”, mišljenja je Gujić.
“Prije svega, mi sa takvom i tolikom izgradnjom zauzimamo prostor, a onda vršimo izuzetno velik pritisak na infrastrukturu postojeću. Dakle, mi planiramo ogromnu izgradnju, ali, nažalost, ne analiziramo i ne posmatramo koliko već imamo izgrađenih objekata u Crnoj Gori koji su prazni”, kazala je Vuković.
Pretvaramo prostor, gradimo i na mjestima koja su ranije slovila kao prijatna za život, konstatuje Vuković i ukazuje na neodgovoran odnos, naročito prema zelenim površinama.
“Uništavamo takva prirodna područja koja su nam važna iz ugla i klimatskih promjena, iz ugla mikroklimatskih uslova na tim lokalitetima, i pravimo betonske konstrukcije”, poručila je Vuković.
Iz Ministarstva urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine saopštili su nam da Zakon o uređenju prostora, usvojen u martu prošle godine, definiše razvojni koncept i regulaciju, dok Zakon o izgradnji objekata uređuje početnu fazu izgradnje, odnosno urbanističko-tehničke uslove za izradu dokumentacije u skladu sa planskim dokumentom.
Tako precizirano je u odgovoru – neophodno je obezbijediti priključenja na infrastrukturu, parametre za parkiranje i garažiranje vozila, te uslove za pejzažno oblikovanje. Na osnovu tih dozvola izrađuje se tehnička dokumentacija, sprovode procedure za izgradnju konkretnog objekta.