Cetinjski forum: „Euro model“ donosi rizik od inflacije i novog duga

Iako bi najavljene mjere u okviru „Euro modela“ na kratke staze mogle poboljšati standard dijela radnika, naročito onih sa najnižim primanjima, podizanje zarada bez realnog uporišta u produktivnosti nosi ozbiljne ekonomske rizike.

Ovakav potez mogao bi izazvati novi talas poskupljenja, oslabiti poziciju crnogorske privrede i dovesti u pitanje održivost državnog budžeta – ključna je poruka panela „Euro model: Investicija u građane ili neutemeljeni populizam?“, održanog u sklopu Ekonomskog specijala Cetinjskog foruma.

Svoje stavove na ovu temu sučelili su profesorica Ekonomskog fakulteta UCG Maja Baćović, direktor Fidelity Consultinga Miloš Vuković, izvršni direktor Inteligencije MNE Mirza Mulešković i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić. Razgovor je vodila urednica ekonomske redakcije Antene M Ana Nives Radović, naglasivši u uvodu da cilj diskusije nije svrstavanje za ili protiv programa, već objektivna analiza njegovih ekonomskih efekata i potencijalnih opasnosti.

Baćović: Bez rasta produktivnosti, veće plate će pojesti cijene

Profesorica Maja Baćović ukazala je na temeljno ekonomsko pravilo da rast plata mora pratiti produktivnost, jer se u suprotnom veći troškovi poslovanja neminovno prelivaju na krajnje kupce. S obzirom na to da crnogorska privreda bilježi spor rast proizvodnje, pokazatelji produktivnosti rada, kako ističe, ne daju pokriće za ovako snažan skok zarada.

„Ovo nije momenat da se povećavaju zarade. Ono što bi bilo u redu jeste rast zarada u skladu sa inflacijom, ali ovo nije taj slučaj“, poručila je Baćović.

Ona upozorava da će dio opterećenja po osnovu rada poslodavci ugraditi u cijene roba i usluga, čime će se realna kupovna moć građana ponovo istopiti. Pored gubitka cjenovne konkurentnosti, Baćović problem vidi i u narušavanju investicionog ambijenta. Investitori, objašnjava ona, traže stabilna i predvidiva pravila igre, dok nagli zaokreti u ekonomskoj politici stvaraju nesigurnost – što je posebno rizično imajući u vidu da Crna Gora već godinama bilježi pad investicionih rezultata.

Kada je riječ o državnoj kasi, Baćović očekuje da će veća potrošnja privremeno napuniti budžet kroz prihode od PDV-a, ali napominje da je to kratkog daha jer bi svaki ekonomski potres mogao ugroziti naplatu. Uz to, naglasila je važnost dugoročne štednje i ulaganja u privatne investicione fondove kao garancije za sigurniju starost.

Vuković: Državi prijeti novo zaduženje od 200 miliona eura

Direktor Fidelity Consultinga Miloš Vuković oštro je kritikovao činjenicu da se u ovako krupne zahvate u ekonomskom i penzionom sistemu ulazi bez temeljnih analiza i široke javne rasprave. Prema njegovim računicama, nove budžetske obaveze mogle bi primorati državu da se zaduži za dodatnih 200 miliona eura samo da bi isplatila plate i penzije, čime se direktno ugrožava dugoročna fiskalna stabilnost.

„Svi mi želimo veće plate, ali pitanje je koliko je to realno“, naglasio je Vuković.

On upozorava da će rast zarada doliti ulje na vatru inflaciji, tim prije što privreda već najavljuje korekcije cijena zbog rasta ulaznih troškova, najavljujući moguća poskupljenja struje, zakupa i drugih usluga. Posebno spornim smatra izmjene u finansiranju penzionog fonda bez jasnih višegodišnjih projekcija, zaključujući da se zdrava ekonomija ne može graditi isključivo na potrošnji, deficitu i novim kreditima.

Mulešković: Jačanje potrošnje produbiće spoljnotrgovinski deficit

Izvršni direktor Inteligencije MNE Mirza Mulešković saglasan je da će povećanje minimalca najbrže osjetiti radnici sa nižim kvalifikacijama, ali upozorava na urušavanje sistema vrednovanja znanja, iskustva i odgovornosti. Prema njegovim riječima, sužavanje raspona između plata različitih profila zaposlenih moglo bi demotivisati one koji nose najveći teret poslovnih odluka.

Iako dio kompanija kratkoročno može profitirati od veće potrošnje građana, Mulešković ključnim smatra pad profitabilnosti usljed rasta troškova. Podsjeća da profit nije puka zarada vlasnika, već glavni izvor za nove investicije, širenje biznisa i nova radna mjesta. Takođe, s obzirom na to da je crnogorska ekonomija izrazito uvozno zavisna, rast potrošnje bez domaće proizvodnje samo će produbiti spoljnotrgovinski minus.

Otvorio je i pitanje zapošljavanja mladih, jer će se poslodavci, pritisnuti većim troškovima rada, teže odlučivati da daju šansu kadrovima bez iskustva u odnosu na provjerene radnike.

„Bez povećanja produktivnosti ne možete da jačate ekonomiju“, jasan je Mulešković, dodajući da je privredi hitno potrebna diverzifikacija i snažnija podrška proizvodnji i stvaranju nove vrijednosti.

Nikolić: Politički marketing ispred struke i održivosti

Osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić ocijenio je da je „Euro model“ pretvoren u politički alat uoči izbora, pri čemu se mnogo više energije troši na njegovu promociju nego na rješavanje praktičnih problema primjene. Upozorio je da su zahvati u penzionom sistemu nepromišljeni i rizični.

„Mislim da je ovo jak udar na javne finansije kako na državnom tako i na lokalnom nivou, neplanska dekonstrukcija penzionog sistema kakvog smo do sad poznavali, a kakav je uticaj na privredu jasno su nam rekla poslovna udruženja“, istakao je Nikolić.

On je izrazio čuđenje što poslovna udruženja ne nastupaju jedinstveno iako dijele iste stavove, te što u ovim mjerama jasnije ne prepoznaju direktno miješanje države u tržište rada koje guši tržišno poslovanje. Podsjetio je da penzioni sistem počiva na međugeneracijskoj solidarnosti, te da se mora voditi računa o tome ko će finansirati penzije današnjih radnika u decenijama koje dolaze. Poseban udar, kako navodi, pretrpjeće mala preduzeća kojima nagli skok troškova može ugroziti opstanak, dok su dugogodišnji strukturni problemi ekonomije i dalje gurnuti pod tepih.

Kako ublažiti negativne posljedice?

Na kraju panela, govornici su ponudili konkretne prijedloge za korekciju kursa ekonomske politike:

Maja Baćović smatra da fokus treba prebaciti sa administrativnog dizanja plata na podsticanje proizvodnje i produktivnosti.

Miloš Vuković ostaje pri stavu da model treba odbaciti, tražeći političku i stručnu odgovornost onih koji su ga kreirali.

Mirza Mulešković zalaže se za povratak principima slobodnog tržišta, manje uplitanje države u privredu i jaču podršku malim proizvođačima.

Ratko Nikolić poručuje da formiranje zarada treba prepustiti tržištu rada, a reformu penzionog sistema zaustaviti dok se ne izradi detaljan i dugoročno održiv plan.

Zajednički imenitelj rasprave na Cetinju je da kratkoročni impuls potrošnji ne može zamijeniti zdrave ekonomske temelje, te da održiv rast životnog standarda mora proisteći iz stvaranja nove vrijednosti, a ne iz administrativnih odluka i zaduživanja.