Javne nabavke u 2026: Ugovoreno 715,5 miliona eura, nepravilnosti u 53,6 odsto kontrolisanih slučajeva

Tokom prvih šest mjeseci 2026. godine, u Crnoj Gori je kroz sistem javnih nabavki potrošeno preko 715,5 miliona eura. Prema polugodišnjem izvještaju Ministarstva finansija (za period od 1. januara do 30. juna), sprovedeno je ukupno 4.105 postupaka iz kojih je proizašlo 4.793 zaključena ugovora.

Iako je prosječan broj ponuda po postupku porastao u odnosu na prošlu godinu, konkurencija je i dalje slaba tačka sistema – više od dvije petine ugovora potpisano je sa samo jednim ponuđačem, dok su kontrole jednostavnih nabavki otkrile nepravilnosti u više od polovine provjerenih slučajeva.

Finansijski presjek i ostvarene uštede

Tačna vrijednost svih ugovorenih poslova iznosi 715.577.801 euro, što je za oko 21,8 miliona eura (preciznije 21.866.477 eura, odnosno 2,97%) manje u odnosu na prvobitno procijenjenih 737,4 miliona eura.

Najveći dio novca usmjeren je na izvođenje radova – 377,8 miliona eura (52,8% ukupne vrijednosti). Za nabavku roba izdvojeno je 253,6 miliona, dok su usluge koštale 84,1 milion eura. Najintenzivniji mjesec bio je jun, kada je sklopljeno 1.003 ugovora vrijednih gotovo 261,9 miliona eura, pri čemu se čak 213,3 miliona odnosilo na radove.

Manjak konkurencije i dominacija domaćih firmi

Uprkos tome što je prosjek ponuda porastao sa prošlogodišnjih 2,93 na 3,54, tržišna utakmica i dalje često izostaje. Čak 2.025 ugovora (42,25% od ukupnog broja), vrijednih 152,1 milion eura, zaključeno je u postupcima bez nadmetanja, sa samo jednim zainteresovanim ponuđačem. To znači da je više od petine ukupnog novca (21,27%) potrošeno bez prave konkurencije.

Domaće kompanije ubjedljivo prednjače na tržištu: dobile su 4.459 ugovora vrijednih gotovo 665,9 miliona eura (93,06%). S druge strane, stranim firmama pripalo je 334 posla, ukupne vrijednosti oko 49,6 miliona eura (6,94%).

Nepravilnosti i sporni hitni postupci

Monitoring jednostavnih nabavki pokazao je ozbiljne propuste u praksi. Od 138 zahtjeva ponuđača koje je Ministarstvo finansija primilo do kraja juna, nepravilnosti su utvrđene u 74 slučaja (53,6%). Ministarstvo je u 47 navrata preporučilo naručiocima da isprave greške i ponovo ocijene ponude, u 16 slučajeva je predloženo poništavanje postupka, dok su naručioci sami otklonili propuste u 11 slučajeva. U ostatku predmeta potvrđene su odluke naručilaca (23), zahtjevi su ocijenjeni kao neosnovani (27), nedozvoljeni (9) ili neblagovremeni (4), dok je jedan slučaj proslijeđen inspekciji. Iz Ministarstva ističu da ovaj mehanizam nije puka formalnost, već alat koji otkriva stvarne probleme.

Dodatnu pažnju privlače pregovarački postupci bez prethodnog objavljivanja poziva. Iako ih je sprovedeno svega 63 (1,5% ukupnog broja), iz njih su proistekla 142 ugovora vrijedna 77,3 miliona eura – što čini čak 10,8% ukupne vrijednosti svih nabavki. U 88,89% ovih slučajeva (56 od 63) kao opravdanje je navedena izuzetna hitnost zbog nepredvidivih događaja. Izvještaj upozorava da ovaj zakonski osnov podrazumijeva stroge uslove (da hitnost nije posljedica propusta samog naručioca) i da ga treba pažljivo preispitivati, posebno jer je ušteda u ovim postupcima bila minimalna – svega 0,23%.

Jednostavne nabavke i struktura naručilaca

Po brojnosti ubjedljivo vode jednostavne nabavke sa 2.461 postupkom (gotovo 60% svih procedura). Putem sistema CEJN ugovoreno je 28 miliona eura, a kada se u obzir uzmu i nabavke ispod 8.000 eura, ukupan bilans iznosi 56,2 miliona eura kroz 85.192 ugovora (nabavke ispod praga od 8.000 eura čine 3,79% finansijske vrijednosti sistema). Primjetan je i pozitivan trend smanjenja direktnih nabavki u korist konkurentnijih postupaka.

Posmatrano po naručiocima, najviše novca potrošili su sektorski naručioci (skoro 299,5 miliona eura ili 41,9%), zatim javne službe i privredna društva (206,3 miliona), državni organi (179,1 milion), dok su jedinice lokalne samouprave zaključile 642 ugovora vrijedna 30,3 miliona eura.

Zakonske izmjene i dalja digitalizacija

Početkom juna Skupštini su, nakon konsultacija sa Evropskom komisijom, predate izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama. Novine uključuju precizniju definiciju korupcije, obavezu primjene antikorupcijskih mjera i prijavljivanja sumnji, jaču kontrolu realizacije ugovora, kao i uvođenje „crvenih zastavica“ u elektronski sistem radi lakšeg prepoznavanja nepravilnosti.

Elektronski sistem CEJN, koji pokriva sve postupke u državi, krajem juna imao je 11.312 aktivnih korisnika (7.076 ponuđača i 5.296 naručilaca). U prvoj polovini godine organizovano je pet obuka za 51 polaznika, 22 kandidata su položila stručni ispit, čime je ukupan broj sertifikovanih službenika dostigao 1.002. Sve ove aktivnosti prati i nova Strategija za period 2026–2030, usmjerena na veću efikasnost, konkurentnost, digitalizaciju, jačanje kapaciteta i integritet sistema.